Foto: Davor Pongračić (Cropix)
"PROJEKT monetizacije autocesta nije pokrenut radi 'krpanja' rupa u proračunu, nego rješavanja problema povećanja javnog duga. Javni dug koji danas iznosi oko 200 milijardi kuna, a kad na naplatu iduće godine dođu visoki anuiteti kredita (HAC, ARZ, i drugi dizani po nepovoljnim uvjetima prethodnih godina) bit ćemo u vrlo nepovoljnoj situaciji prema Maastricht kriteriju koji kaže da deficit državnog proračuna ne smije biti veći od tri posto BDP-a i da udio duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60 posto. Monetizacijom bismo zapravo monetizirali javni dug i u budućem razdoblju u kojem očekujemo povući znatna sredstva projektima za gradnju prometne infrastrukture (posebice željeznice u iznosu oko 2 milijardi eura, te morske i riječne luke) izbjeći situaciju da nam se projekti kojima apliciramo prema strukturnim i kohezijskom fondu ne bi zbog stanja javnih financija doveli u pitanje", kaže ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u svom pismenom odgovoru za Index komentirajući navode da država mora dati autoceste u koncesiju zbog "krpanja proračuna".
> Autocesta prema Dubrovniku gradit će se tek kada promet naraste s 2 na 15 tisuća automobila dnevno
Postoji li Plan B?
No, problem je što bi se dogodilo ukoliko projekt Vlade, odnosno monetizacija ne prođe. Zanimalo nas je postoji li "B verzija" povrata kredita u slučaju da monetizacija ne prođe? Ministar tvrdi da ukoliko bi projekt monetizacije propao, to bi se moglo odraziti na standard građana.
"Imat ćemo problema s isplatom kreditnih obveza što će doći na teret državnog proračuna. Morat će se tražiti načini i mjesta gdje se može taj novac za kreditne anuitete povući, a što, kako sada stvari stoje, može dodatno ugroziti standard građana", naglašava Hajdaš Dončić u odgovoru na pitanje Indexa.
Kako smo obaviješteni u narednoj fazi projekta monetizacije autocesta za što je predviđeno trajanje 10 do 12 mjeseci, a koja je otpočela odlukom Vlade od protekli tjedan, konkretno se pokreće postupak izrade natječaja. Definirat će se i set uvjeta koje bi potencijalni koncesionar trebao zadovoljiti da uđe u izbor i da naposljetku i dobije koncesiju.
Kriterije za određivanje uvjeta koji će biti propisani u natječaju bit će, kako nam kažu u Ministarstvu, ključni interesi države i ciljevi koji se projektom monetizacije žele ostvariti. Uvjeti su prije svega dobiti jednokratnu i po visini zadovoljavajuću uplatu - naknadu za koncesiju, odnosno najam autocesta na određeno razdoblje. Uvjetovat će se razina održavanja autocestovne infrastrukture i kvaliteta usluge, a koncesionaru će se uvjetovati i načini mogućeg povećanja cijena cestarine. Uvjetovat će se i obveza proširenja traka na dijelovima autocesta kad porast prometa na tim dijelovima to bude zahtijevao.
Građani su do sada isplatili izgradnju autocesta
No, treba naglasiti i da će se izuzeti sredstva od trošarine na naftne derivate odnosno 60 lipa po litri goriva. Taj novac se za autoceste više neće izdvajati. No, hoće li se naknada na gorivo u potpunosti ukinuti, ili će se preusmjeriti u npr. željeznice, iz Ministarstva za sada nisu pojasnili.
Kako smo već ranije pisali, građani su od 2002. godine do danas uplatama obvezne naknade od 60 lipa po litri goriva koja je uvedena za Račana, donirali više od 15 milijardi kuna za izgradnju autocesta. Kada bi na taj iznos dodali koliko su građani u posljednjih deset godina uplatili za godišnju registraciju automobila, gdje dio novca također ide HAC-u, i naplatu za ulazak na autocestu ispada da su građani bez kredita već platili izgradnju autocesta kroz Hrvatsku. Stoga je i bilo logično pitanje: gdje je nestao taj novac?
"Pitajte odvjetništvo i Uskok"
"Koliko razumijemo pitanje, vas zanimaju djela iz područja kriminala i korupcije, zloporabe javne nabave i slično, a koja su počinjena u prošlosti u području cestogradnje. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture nije istražno tijelo, stoga vas upućujemo da pravosudna tijela, Državno odvjetništvo i USKOK, kako bi vam objedinili podatke koje imaju temeljem kaznenih prijava, optužnica ili osuđujućih presuda koje se vežu za zloporabu položaja, korupciju i niz drugih kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminaliteta, a u području cestogradnje za koju pitate. Ono što mi od početka mandata radimo, sumnje u moguću korupciju i zloporabu položaja prijavljujemo pravosudnim tijelima, odnosno, potičemo i kroz česte nedvojbene izjave ministra, da se to čine zaposlenici javnih poduzeća. S druge strane, aktivnosti, pa i na razini planova, u svrhu objektivnog informiranja građana i praćenja trošenja proračunskih sredstava, objavljujemo na vrijeme i transparentno, kao i zakonodavne aktivnosti za koje organiziramo savjetovanja i javne rasprave. Obvezu izvještavanja poslovnih i financijskih planova i njihova izvršenje danas imaju i javna poduzeća", stoji na kraju pismenog odgovora ministra Hajdaš Dončića kojeg smo dobili putem Ministarstva prometa.