Foto: Hina
MINISTAR pravosuđa Orsat Miljenić najavio je danas u Hrvatskom saboru da će izmjenama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) biti uspostavljena puno čvršća "pravila igre" nego do sada.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) optužnicu mora podnijeti najkasnije dva i pol mjeseca nakon završetka istrage ili odustati od kaznenog progona.
Prema prijedlogu, DORH mora u roku od 15 dana optužiti okrivljenika ili odustati od kaznenog progona, dok u složenim predmetima taj rok iznosi 30 dana. Ti rokovi mogu biti produljeni za 15 dana, odnosno u složenim predmetima za 30 dana.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić je izvijestio i da se uvodi sudska zaštita protiv mogućega nezakonitog progona i istrage. "Precizira se trenutak kad je osoba obaviještena da je izložena kaznenom progonu i od tog trena može se pozvati na sudsku zaštitu protiv eventualnih nezakonitosti", pojasnio je.
Sudski nalog za ispise telefonskih kontakata
"Kada je riječ o ispisima telefonskih kontakata, da bi se to koristilo u kaznenom postupku, tražimo sudski nalog jer mislimo da to mora biti podvrgnuto kontroli", rekao je Miljenić.
Najavio je i da institut oprosnice ostaje, ali se propisuje katalog kaznenih djela kod kojih se može koristiti.
Izmjenama ZKP-a predviđeno je i osnivanje timova u Državnom odvjetništvu za imovinske izvide kako bi se prije pokretanja istrage spriječilo prikrivanje ilegalne imovine.
Izmjene ZKP-a se donose jer je Ustavni sud u srpnju djelomično ili u cijelosti ukinuo 43 odredbe postojećeg zakona.
Ministar Miljenić je rekao kako se, obzirom na to da se mijenja 250 članaka, moglo ići i s novim zakonom, ali da za takav zahvat nisu imali dovoljno vremena zbog rokova koje im je zadao Ustavni sud.
"Zakon ide u dva čitanja i otvoreni smo za sve prijedloge jer želimo da zakon bude bolji", poručio je ministra pravosuđa Miljenić.
Laburist Branko Vukšić replicirao mu je rekavši kako bi imali bi dovoljno vremena za izradu novog zakona da se nisu toliko bavili temom "lex Perković".
Oporba: Izmjene ZKP-a kasne za vjerodostojnu primjenu
Saborska oporba prigovorila je danas da se izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) donose prekasno za vjerodostojnu primjenu u praksi, da se u izmjene ušlo kampanjski, a ne smisleno i ne temeljito.
Izmjene ZKP-a trebaju stupiti na snagu 15. prosinca, dakle za mjesec i pol, zakon je sada u prvom čitanju i pitanje je koliko će biti vremena da se pripreme svi koji ga primjenjuju, upozorili su iz HDZ-a i Hrvatskih laburista.
Stav je oporbe da je, zbog brojnosti odredbi koje se mijenjaju, trebalo zapravo ponuditi novi zakon. "Postojeći ZKP ima 552 članka, izmjene 250, radi se dakle o potpuno novom zakonu", rekao je Vladimir Šeks (HDZ). Od Ministarstva pravosuđa zatražio je da Saboru prije glasovanja obrazloži rezultate javne rasprave o ponuđenim izmjenama.
Šeks pita i zašto su se mijenjali određeni dijelovi ZKP-a ako se zakon pokazao kao "ubojito oružje" u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, naročito one povezane sa politikom. Zlobnici bi, odgovara, rekli da se mijenja nešto što je dalo dobre rezultate da bi se ti rezultati osujetili.
"Kako nam se moglo dogoditi da Ustavni sud ukida 43 članka koji nisu u skladu sa 17 članaka Ustava", pita nezavisna Jadranka Kosor, zauzimajući se za izradu novog ZKP-a.
Oporba kritizira neke od instituta u zakonu.
Tako laburist Branko Vukšić tvrdi da oprosnica otvara prostor za veliku manipulaciju, daje se kad se procijeni da je javni interes za progonom druge osobe veći od grijeha svjedoka. "Možete zamračiti 30-tak milijuna kuna i dobiti kaznu od stotinjak sati guljenja krumpira, ili ostati i dalje stup društva kao što su mnogi, čak i moralizatori u Saboru", rekao je Vukšić, naglašavajući kako je važno tko procjenjuje razinu javnog interesa.
Vukušić: "Jesenska aktivnost DORH-a protiv korupcije"
Raspravu o izmjenama ZKP-a oporba je povezala s nekim aktualnim događajima. Vukšić je, tako, primijetio da se probudila "jesenska aktivnost DORH-a protiv korupcije" kako se približilo godišnje izvješće o radu državnih odvjetništava Saboru.
"Bilo bi dobro da glavni državni odvjetnik daje izvještaj Saboru barem četiri puta godišnje, želja za opstankom natjerala bi ga barem na četiri puta veću aktivnost", tvrdi laburist.
Za HDSSB predloženi je zakon "prigodničarski", odnosno, kako je objasnio Boro Grubišić, začinjen je najnovijim akcijama DORH-a u HGK i HAC-u, kao što su ranija izvješća bila popraćena akcijama Index, uhićenjem liječnika Šimića.
"Mediji pišu da je iz Hrvatske u proteklih osam-devet godina opljačkano oko milijardu američkih dolara, a po DORH-ovu izvješću oduzeta je imovinska koristi od 230 milijuna kuna. Gdje je milijarda dolara, to građani pitaju, povrat imovine stečene na nezakonit način, to građane zanima", poručuje Grubišić.
Na pitanje imovine upućuje i Ingrid Antičević Marinović (SDP), navodeći da je Hrvatska mala zemlja i da se sve zna. Jednako je, dodaje, važan i način nečijeg života, to se ne da sakriti i već tu treba "paliti lampice".
Antičević upozorava da se građani ne mire što mnoge kaznene prijave nisu riješene ili se ne zna što je s njima. Stoga pozdravlja odredbu po kojoj se u roku od 2,5 mjeseca mora odlučiti - ili odbaciti prijavu ili krenuti u postupak.
HNS-ov Jozo Radoš ustvrdio je kako se o sadržaju zakona može raspravljati, no obrušio se na ovlasti Ustavnog suda koji je ukinuo 43 odredbe ZKP-a. "Odluka Ustavnog suda je neodrživa, a situacija da najviše tijelo ove zemlje donese zakon, a onda ga delegirano tijelo mijenja na ovako drastičan način je apsurdna", ustvrdio je Radoš zapitavši se je li ovo prilika za preispitivanje ovlasti Ustavnog suda.
Mišljenja je i kako bi se trebala stvoriti kultura prema kojoj je česta izmjena bilo kojeg zakona loš rad onih koji to rade.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić odgovara da je javna rasprava otvorena u srpnju, da je prijedlog izmjena poslan na sve relevantne adrese, te da su sve primjedbe "odkomunicirane". Za dva-tri tjedna idemo u sljedeću fazu zakona, poručio je Miljenić.