Foto: Ilustracija
INSTITUT za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je danas najnovije rezultate "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2013." prema kojem je Hrvatska zauzela 58. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija. U odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je pala za jedno mjesto.
U odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je najveći pad zabilježila u sektoru cijena (pad za 18 indeksnih bodova), produktivnosti i efikasnosti (-9), tehnološkoj infrastrukturi (-8), a osim tih zamjetnih padova, minuse bilježimo i u obrazovanju (-4), stavovima i vrijednostima (-3), domaćoj ekonomiji, međunarodnoj trgovini, fiskalnoj politici, institucijama, osnovnoj infrastrukturi (sve po -2) te stranim ulaganjima i managementom (-1). Što se tiče zaposlenosti, tržišta rada i znanstvene infrastrukture, Hrvatska je na istim pozicijama kao i lani, a poboljšanje bilježimo u sektorima javnih financija (+4) te poslovnoj legislativi, društvenom okruženju, financijama te zdravlju i okolišu (poboljšanje za jedan bod).
"Ovogodišnji rezultati ponovno jasno ukazuju na potrebu provođenja hitnih strukturnih reformi koje moraju zahvatiti javni i privatni sektor"
Institut za razvoj poslovnog upravljanja kao izazove za Hrvatsku u 2013. godini vide stimuliranje poduzetništva i jačanje demokracije, osiguranje infrastrukture za izgradnju inovativnog kapaciteta poslovanja prije svih malih i srednjih poduzeća te poboljšanje njihove konkurentnosti unutar EU. Isto tako, IMD očekuje uvođenje "Triple Helix" modela suradnje između sveučilišta, poduzetnika i Vlade; razvijanje proaktivne, inovativne i odgovorne lokalne vlasti, izgradnje poduzetničke i konkurentne sposobnosti te poticanje cjeloživotnog učenja i poduzetničke izobrazbe.
"Ovogodišnji rezultati ponovno jasno ukazuju na potrebu provođenja hitnih strukturnih reformi koje moraju zahvatiti javni i privatni sektor, a s ciljem povećanja konkurentnosti naše zemlje. Gospodarska kriza kroz koju prolazimo te analiza IMD-a na tom području, jasno poručuje da će se upravo mala, izvozno orijentirana i stabilna gospodarstva lakše oporaviti od posljedica trenutne krize. U tome vidim našu priliku i za jačanje nacionalne konkurentnosti. Moramo se više fokusirati na poboljšanje poslovne efikasnosti, ali i na povećanje fleksibilnosti i prilagodljivosti promjenama", ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
SAD se vratio na prvu poziciju
Ove godine SAD se vratio na prvu poziciju na ljestvici konkurentnosti IMD-a zahvaljujući prvenstveno oporavku financijskog sektora, tehnološkim inovacijama i velikom broju uspješnih kompanija. Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšale svoju konkurentnost. U slučaju Japana, mjere koje je uveo predsjednik Vlade Shinzo Abe polučile su početni pozitivan učinak na gospodarstvo.
U Europi su najkonkurentnije zemlje Švicarska (2.), Švedska (4.), Norveška (6.) i Njemačka (9.), čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu. Kao i prošlih godina, gospodarski rast ostalih europskih zemalja jako je ograničen mjerama štednje koje odgađaju oporavak. Od zemalja BRICS-a Kina (21.) i Rusija (42.) bilježe porat konkurentnosti, dok su Indija (40.), Brazil (51.) i Južna Afrika (53.) pogoršale svoj rang.