Screenshot: HTV
HUANITO LUKSETIĆ, 36-godišnjak koji je u javnosti postao poznat nakon što ga je policija uhitila kao dilera marihuane iako je biljku uzgajao samo kako bi od nje mogao sintetizirati ulje kanabisa koje mu pomaže u liječenju multiple skleroze, samo je jedan od tisuća oboljelih koji se zalažu za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe.
Korištenje marihuane legalno je u Rumunjskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Austriji, Nizozemskoj i Sloveniji, a hoće li se i Hrvatska uskoro pridružiti navedenim članicama Europske unije, predmet je brojnih rasprava.
Postavlja se i pitanje tko će, dozvoli li se korištenje marihuane u medicinske svrhe, osigurati novac za lijekove, budući da mjesečni troškovi za lijekove čija je baza marihuana mogu iznositi od 100 do 1.000 eura.
"Mi bismo trebali moći da se ljudima u Hrvatskoj to omogući regularnim putem, kao bilo koji drugi lijek, a ne dovoditi ljude u situaciju da kupuju ilegalno, da kupuju smeće, da se izlažu riziku kaznenog, krivičnog ili ne znam kakvog gonjenja"
Gostujući u sinoćnjoj emisiji "Otvoreno" na HTV-u prof. dr. Vladimir Trkulja sa Zavoda za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu kazao je kako je znanstveno dokazano da kanabinoidi ublažavaju neke simptome te kako je, iako kao i kod svih lijekova postoje i koristi i štete, taj omjer je pozitivan te su na temelju toga regularne agencije nekih država, koje odobravaju upotrebu lijekova, odobrile i upotrebu onih na bazi kanabisa.
Naveo je kako ima puno lijekova koji u Hrvatskoj nisu odobreni, a u svijetu jesu, pa se u slučaju potrebe do njih može doći preko Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) koja pod određenim okolnostima može provesti "interventni uvoz". No, u ovom trenu tako nešto u slučaju lijekova na bazi kanabisa nije moguće jer bi se to smatralo prekršajem, odnosno kaznenim djelom.
Trkulja je istaknuo kako je osobno protiv proizvodnje lijekova u kućnoj radinosti jer se tako nema standardizacije, kontrole, testova kvalitete... "Mi bismo trebali moći da se ljudima u Hrvatskoj to omogući regularnim putem, kao bilo koji drugi lijek, a ne dovoditi ljude u situaciju da kupuju ilegalno, da kupuju smeće, da se izlažu riziku kaznenog, krivičnog ili ne znam kakvog gonjenja", kaže prof. dr. Trkulja i dodaje kako "treba uključiti zdrav razum" i pronaći rješenje za oboljele poput Huanita, kojem se otkako mu je policija oduzela marihuanu i ulje koje je od nje proizvodio, vraćaju teški simptomi bolesti.
Holy za legalizaciju i u "rekreativne", a ne samo medicinske svrhe
Predsjednica ORaH-a Mirela Holy, koja se zalaže za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe, kaže: "Nije mi na sreću trebalo, ali da se nađem u situaciji da imam tešku bolest i da mi to jedino može podići kvalitetu života, sigurno ne bih oklijevala da si pomognem".
Holy je prošlog tjedna u saborsku proceduru uputila zahtjev za izmjenama zakona vezano uz indijsku i industrijsku konoplju. Kaže kako su koristi za gospodarstvo višestruke, jer se industrijsku konoplju može koristiti u brojnim gospodarskim granama, a ne samo farmaceutskoj industriji.
Čelnica ORaH-a navela je kako se zalaže za potpunu liberalizaciju industrijske konoplje i za legalizaciju indijske konoplje, ne samo u medicinske, već i u "rekreativne" svrhe. "Tako da kao što ljudi mogu u Nizozemskoj, mogu i kod nas konzumirati u rekreativne svrhe indijsku konoplju", kaže Holy.
"Alkohol je puno rizičniji, čak i značajno gori nego sam kanabis"
U "Otvorenom" je gostovao i prof. dr. Slavko Sakoman, predsjednik Stručnog savjeta Ureda za droge Vlade RH, koji se u svojoj dugogodišnjoj karijeri nagledao "rekreativaca". "40 godina sam radio s osobama ovisnima o drogama pa sam ih vidio na tisuće. I kanabis izaziva ovisnost, ali je adiktivni potencijal kanabisa relativno nizak, niži nego kod alkohola ili nikotina", kaže Sakoman i dodaje kako je teško uspoređivati marihuanu i duhan direktno, jer nikotin ne izaziva poremećaje u ponašanju kao kanabis, ali ima teške zdravstvene posljedice. "Alkohol je u tom smislu puno rizičniji, čak i značajno gori nego sam kanabis", upozorava dr. Sakoman.
Također, upozorava kako u slučaju legalizacije, treba paziti na dostupnost mladima. "Za medicinsku upotrebu tu je druga priča, tu ćemo se vrlo brzo dogovoriti", kaže dr. Sakoman, koji kaže kako je jedini problem u marihuani THC koji ima psihoaktivno djelovanje, a budući da ga u industrijskoj konoplji ima minimalno, ona uopće ne bi trebala biti predmet rasprave.
"Kanabis je čovjekov najbolji prijatelj"
Holy je istaknula kako su provedena brojna istraživanja koja su pokazala pozitivne učinke marihuane u liječenju ili poboljšanju kvalitete života kod nekih vrsta karcinoma, multiple skleroze, Chronove bolesti, čireva na želucu, epilepsije, reumatičnog artritisa, Alzheimerove bolesti, anoreksije, AIDS-a, PTSP-a... "Tu moram reći da se nama javio veliki broj branitelja koji tvrde da je njima u kontroli PTSP-a puno pomogla indijska konoplja", navela je Holy.
Huanito Luksetić, koji se za liječenje multiple skleroze koristi ekstraktom kanabisa, kaže kako, suprotno tvrdnjama dr. Sakomana, ne postoji ovisnost. "Kanabis je čovjekov najbolji prijatelj", poručio je Luksetić kroz smijeh.
"Voljela bih kad bi ljudi koji se protive legalizaciji marihuane našli jednog pacijenta koji je umro od predoziranja kanabisom"
Kad se povela rasprava o cijenama liječenja lijekovima koji sadrže kanabis, Holy je poručila: "Zdravlje ne smije imati cijenu".
Tijekom emisije je više puta naglašeno kako su nikotin i alkohol znatno opasniji i veći izazivatelji ovisnosti od marihuane.
"Voljela bih kad bi ljudi koji se protive legalizaciji marihuane našli jednog pacijenta koji je umro od predoziranja kanabisom. Ali od alkohola je jako puno", kazala je Holy. "Smatram da prohibicija samo pomaže kriminalu", navela je također Holy.