Foto: Hina
"Suprotno napisima u nekim medijima kojima se insinuiralo da je istragu pokrenuo ministar Jovanović „zbog sukoba s rektorom Bjelišem“, ističemo kako su ovo ministarstvo i ministar osobno u razgovoru s predstavnicima Sveučilišta i Porezne uprave od početka mandata pokušavali, a u sklopu zakonskih mogućnosti, pronaći rješenje za nastalu situaciju. U tim razgovorima Ministarstvo je tražilo da se ubuduće jasno definiraju načini i uvjeti pod kojima će se pojedine aktivnosti zaposlenika i vanjskih suradnika plaćati. Ministarstvo je, upravo s tim ciljem, izradilo i Nacrt prijedloga Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Dokument je u kolovozu prošle godine bio u javnoj raspravi, no do danas još nije stupio na snagu. Istodobno su Ministarstvu iz akademskih, posebice pravnih krugova, stigle snažne naznake kako će Pravilnik rušiti na Ustavnome sudu", stoji u priopćenju u kojem se citira i izjava ministra Željka Jovanovića koji je uoči sjednice Vlade rekao da pretpostavlja da se dug može vratiti nekakvom obročnom otplatom. Ipak, iz Ministarstva se čude i nekim izjavama rektora Bjeliša.
"S obzirom na činjenicu da je i sam rektor Bjeliš proteklih dana javno, prema pisanju medija, upozoravao kako bi nerješavanje poreznoga duga iz 2009. godine moglo dovesti u pitanje sam opstanak Sveučilišta u Zagrebu, začuđuje nas da je ovaj problem bio tek treća točka današnje tiskovne konferencije održane u Rektoratu Sveučilišta. Iznenađeni smo i rektorovom izjavom kako nema krivca za nastalu situaciju, a posebice nas iznenađuje njegovo bagateliziranje kršenja zakona u samom Rektoratu, a koje je pod istragom MUP-a i Ministarstva uprave.
Izjava da 1,6 milijuna kuna, koliko se godišnje isplaćuje za dodatni angažman zaposlenika Rektorata, ne predstavlja zabrinjavajući iznos jer to je 'svega' pet posto izdataka na ukupne plaće, govori o rektorovoj neodgovornosti, ne samo prema građanima o čijem je novcu riječ, nego i prema studentima i nastavnicima vlastitog sveučilišta. Dobar bi gospodar taj novac preusmjerio u, primjerice, unaprjeđenje kvalitete studiranja, studentske stipendije ili usavršavanje nastavnika. Nije li takvo rektorovo stajalište, da citiramo rektora Bjeliša, 'iskaz opasne politike s potencijalno negativnim posljedicama za cijeli sustav'?
Iz perspektive ove problematike jasnija je i halabuka koju je rektor Bjeliš dignuo kada se govorilo o ideji uključivanja tzv. vlastitih prihoda u sustav Državne riznice, a upravo s ciljem povećanja transparentnosti njihovih izvora i načina njihova trošenja", zaključuje se u priopćenju.