Josipović održao predavanje na FF-u: Oni koji ne ispunjavaju obveze ne mogu računati na pomoć društva

Foto: Hina

Predsjednik RH Ivo Josipović u Rijeci je održao predavanje o izazovima visokog školstva u Hrvatskoj te istaknuo da je nužno ojačati autonomiju sveučilišta, debirokratizirati sustav, poticati izvrsnost te uspostaviti čvrstu vezu sveučilišta, znanosti i gospodarstva.

"Tek tada možemo pretendirati da Hrvatska postane društvo znanja", rekao je Josipović na predavanju koje je održao na Filozofskom fakultetu u sklopu aktivnosti riječke Udruge za razvoj visokoga školstva Universitas.

Ustvrdio je da se pri uvođenju bolonjskog sustava dogodila anomalija jer tržište rada nije prepoznalo institut prvostupnika te tako nije ostvaren jedan od osnovnih ciljeva ovog sustava, a to je ubrzanje ulaska visokoobrazovanih u gospodarske procese. Osim toga, često je nedovoljno jasna razlika između sveučilišnih i stručnih studija, dodao je.

Ograničavajući činitelji pri pokušaju povećanja broja visokoobrazovanih osoba u zemlji su nedovoljan nastavni kadar visoke razine te nedostatak novca, kazao je Josipović. S druge strane, utvrđeno je da postoji višak kapaciteta institucija visokog školstva za 24 posto u odnosu na broj potencijalnih studenata. To govori o prekapacitiranosti, a to ovaj proračun ne može podržavati, kazao je.

"Oni koji ne ispunjavaju obveze redovno ne mogu očekivati pomoć društva"

Josipović je upozorio da se na taj način ne može ostvariti sustav besplatnog studiranja, istaknuvši da se on zalaže da svi studenti koji redovno ispunjavaju svoje obveze mogu studirati besplatno, a oni koji to ne čine da ne mogu računati na pomoć društva.

Istaknuo je nužnost snažnijeg povezivanja obrazovnih programa i tržišta rada, navevši da je Hrvatska jedna od pet zemalja Europske unije koja nije izradila dugoročnu prognozu tržišta rada, vrlo potrebnu studentima, ali i sveučilištima u utvrđivanju nastavnih programa i upisnih kvota.

Ocijenio je da se ideja autnomije sveučilišta u dobroj mjeri izgubila i to zbog tereta financiranja u kriznom vremenu. Neka sveučilišta svjesno se profiliraju kao ekstenzije državne uprave zbog sigurnosti iako vrijednost autonomije sveučilišta vrijedi ulaska u rizik, istaknuo je.

Naglasio je da se ne treba bojati privatnih inicijativa u visokom školstvu jer se time može rasteretiti sustav. Ustvrdio je i da su u infrastrukturi sveučilišta napravljeni bitni koraci, ali da je nužno to pratiti kvalitetom kadrova jer, kako je rekao, duša sveučilišta nisu zgrade nego profesori i studenti.