GOTOVO četiri godine prošle su od afere Indeks koja je prilično uzdrmala akademsku zajednicu. Javna tajna o kupoprodaji ispita - novcem, pršutom, ali i seksom, dobila je i sudski epilog. No, je li sav akademski kukolj uklonjen iz žita? Da posla još ima, otkrila je nedavna anketa na zagrebačkom Sveučilištu, a potvrdio i resorni ministar.
"Tko nema novca, neka uči!", rečenica je po kojoj je u javnosti ostala upamćena akcija Indeks kojom je razbijen koruptivni lanac na zagrebačkom Ekonomskom i Prometnom fakultetu.
Ministar Željko Jovanović nedavno je isprva ocijenio da je danas daleko bolje. "Uvjeren sam da je nakon afere Indeks sigurno došlo do toga da je uvođenje etičkih kodeksa na fakultetima i Sveučilištu i aktivnosti koje je radilo Nacionalno vijeće za borbu protiv korupcije dovelo do toga da je korupcija svedena na najmanju moguću mjeru", izjavio je nedavno Jovanović.
"Nijedan profesor ne može tražiti od studenta da dođe na ispit s njegovom knjigom i da to bude dokaz da je on učio iz te knjige"
Demantirali su ga studenti, požalivši se da na nekim fakultetima moraju kupovati knjige profesora kako bi položili ispit, pa je ministar ponovio da korupciji treba stati na kraj.
"Nijedan profesor ne može tražiti od studenta da dođe na ispit s njegovom knjigom i da to bude dokaz da je on učio iz te knjige", odlučan je Jovanović.
Bjeliš zabranio objavu ankete?
Više od rezultata akademske duhove uzburkala je informacija koja je procurila u medije - da je rektor Aleksa Bjeliš zabranio objavu ankete.
No, predsjednik Josipović, i sam dugogodišnji profesor, za Media servis je rekao da mu je rektor pojasnio kako je riječ o nesporazumu i nema nikakve zabrane.
Josipović: Svaki slučaj korupcije je sramota za Sveučilište u prvom redu, a onda i za Hrvatsku
"Da ne biste mislili da itko podržava korupciju na tom Sveučilištu. Vjerojatno je u prosjeku nema ni više ni manje nego na drugim sveučilištima, ali svaki slučaj korupcije je sramota za Sveučilište u prvom redu, a onda i za Hrvatsku", izjavio je Josipović.
"Više od 50 posto naših ispitanika to ne prepoznaje kao problem, oni misle da je to OK"
Inače, analiza spomenute ankete potvrdila je ono o čemu rijetki javno progovaraju - ima kršenja istraživačke i akademske etike, do seksualnog uznemiravanja i mobbinga.
Profesor Aleksandar Štulhofer razlog neprijavljivanja ilustrira odgovorima u anketi. "Više od 50 posto naših ispitanika to ne prepoznaje kao problem. Oni misle da je to OK. Zbog toga govorimo o potrebi edukacije, a ne samo utamničavanja", kaže Štulhofer.
"Sveučilišna zvanja podsjećaju na vojničke činove"
Profesor Siniša Rodin uzroke šutnji nalazi i u strogoj sveučilišnoj hijerarhiji. "Kriv je duh naroda i duh zakona koje je taj narod proizveo. Sveučilišna zvanja podsjećaju na vojničke činove i ta je hijerarhija sama po sebi izuzetno prikladna za stvaranje odnosa nadređenosti i podčinjenosti koje su opet podlo tlo za ove pojave koje mi pokušavao suzbiti", pojašnjava Rodin.
Sveučilište je lani kroz IPA antikorupcijski program prvo krenulo učiniti sustavni pomak, podsjeća prorektorica Ksenija Turković. "Anketa je išla zato da otkrije, da na javnu površinu to stavi, ne na površinu kafanskih razgovora. Mi te stvari sada nazivamo pravim imenom", smatra Turković.
Da je do željenih promjena ipak dalek put, priznao je i Štulhofer. "Tu uvijek treba puno vremena, 10 do 15 godina, gdje zapravo imamo jednu kulturu organizacijsku i klimu među studentima i nastavnicima, koja je potpuno drugačija od ove današnje", zaključio je.