Indeks društvenog napretka otkrio: Hrvatska najslabija u toleranciji i uključivosti

Foto: Hina

AMERIČKA neprofitna organizacija Imperativ društvenog napretka objavila je ovogodišnji Indeks društvenog napretka (Social Progress Index, SPI) koji se temelji na inicijativi i istraživanjima renomiranih ekonomista Amartya Sena, Douglass Northa i Joseph Stiglitza.

Poput jučer objavljenog Svjetskog izvještaja o sreći za 2015. godinu, SPI ocjenu društvenog napretka temelji na čitavom nizu pokazatelja, njih 54, među kojima se ističu osobna sigurnost, održiv ekosustav, zdravlje i boljitak, kvaliteta prebivališta i sanitarija, jednakost, društvena uključivost, sloboda izbora i percepcija osobnih sloboda.  Uključivanjem društvenih i ekoloških faktora, SPI nudi bolji uvid u društveni napredak od istraživanja temeljenih isključivo na ekonomskim indikatorima. On se ne temelji na htjenju, već na ostvarenom napretku, odnosno nastoji izmjeriti postignuto, a ne priželjkivano.

Cilj projekta identifikacija problema

Iako je projekt započeo prije samo dvije godine, on je danas prihvaćen kao relevantan alat koji zemljama omogućuje da identificiraju područja na kojima je moguć napredak i krenu u akciju.
Hrvatska je prema prvom istraživanju o društvenom napretku iz 2014. godine (nakon 'beta' inačice u 2013.) dobila relativno dobre ocijene i zasjela na 36. mjesto na listi od 132 nacije, da bi na ovogodišnjoj ljestvici pala za deset mjesta i zauzela 46. poziciju.

Riječ je o zbirnoj ocjeni, a ako se pogledaju indikatori za pojedina područja kakva su temeljne zdravstvene usluge ili kvaliteta prehrane, onda Hrvatska ne kotira tako loše, pa je za navedena područja na 17. mjestu globalno. Dobro, ali ne kao u Sloveniji koja je zauzela treće mjesto.

Pogledajte kako izgleda odnos između Hrvatske, Slovenije i Srbije na područjima temeljnih ljudskih potreba (Basic Human Needs), boljitka (Wellbeing) i mogućnosti (Opportunity):

Najsnažniji po pitanju osobnih prava

Autori istraživanja u sažetku izvještaja o društvenom napretku u Hrvatskoj ističu da smo ponajbolji u temeljnoj zdravstvenoj skrbi i prehrani, a najviše mjesta za napredak ima u stvaranju adekvatnih prebivališta/skloništa. Na području blagostanja i boljitka, najbolje je ocijenjen pristup osnovnom znanju, dok kaskamo u kvaliteti života. Kad govorimo o mogućnostima, Hrvatska je najsnažnija po pitanju osobnih prava, a najslabija kad je riječ o toleranciji i uključivosti.

Zbirna ocjena društvenog napretka u Hrvatskoj za 2015. godinu iznosi 73.30, što je marginalno lošije od ocjene iz 2014. kad je zbroj iznosio 73.31.

Među indikatorima koji su označeni "crvenom točkom" i predstavljaju područja na kojima je moguć značajan pomak su pretilost stanovništva, stopa samoubojstva, zagađenost zraka i okoliša, pristup osnovnom školstvu, nejednakost u mogućnosti za školovanje, sloboda izbora o životnom putu, religijska sloboda, pristup kontracepciji, tolerancija useljenika, kvaliteta sveučilišta i nedostatak socijalne "sigurnosne mreže".