Ifo Institut: Hrvatska će u drugom kvartalu imati najslabiji rast među 35 promatranih zemalja Europe

 Screenshot: RTL

IFO indeks za svjetsko gospodarstvo, kojeg objavljuje Institut za ekonomska istraživanja iz Münchena (Ifo Institut), u drugom je kvartalu ove godine porastao do 99,5 bodova s 95,9 bodova iz prethodnoga kvartala. Pritom je razvidno poboljšanje, kako ocjene trenutnoga gospodarskog stanja, tako i prognoza za razdoblje nakon šest mjeseci. Ocjene pokazuju da se gospodarska klima znatno poboljšala u Europi, osobito u njenu istočnom dijelu, gdje je indeks porastao za gotovo 20 bodova do najviše razine u posljednjih osam godina, priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore.

Hrvatska se ističe negativnim ocjenama

Što se tiče zemalja istočne Europe, Hrvatska se ističe negativnim ocjenama. Naime, od zemalja ovog područja (članice EU plus Srbija, BiH, Kosovo, Makedonija i Albanija), Hrvatska ima najlošiju ocjenu trenutnog stanja u zemlji (uz BiH i Srbiju), daleko od prosjeka zemalja ovog područja, a vide se tek naznake u pomaku stanja gospodarstva, dok se kao najznačajniji ekonomski problemi također apostrofiraju nezaposlenost i manjak povjerenja u ekonomsku politiku Vlade.

"Rezultati ankete Instituta za ekonomska istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj nisu zabilježena veća poboljšanja, što je rezultat slabe gospodarske situacije. Utješno je da se prepoznaju naznake oporavka gospodarstva u idućim mjesecima te se očekuje blagi gospodarski rast u drugom kvartalu ove godine od 0,4%, što je najniža očekivana stopa rasta među 35 promatranih zemalja Europe, ukoliko izuzmemo Cipar, za kojega je prognoza negativna", komentirao je rezultate direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Istovremeno je u Aziji ostvaren samo blaži napredak koji je vratio kretanja na razinu dugoročnog prosjeka, dok je na kontinentu Sjeverne Amerike indikator gospodarske klime pao za gotovo deset bodova, ali je ostao znatno iznad dugoročnog prosjeka. Najpesimističnije ocjene ostale su na prostoru Bliskog istoka i Latinske Amerike, gdje je indeks nastavio padati do najniže razine u posljednjih šest godina.

Rast u SAD-u i Europi ubrzava

Prema procjenama stručnjaka ankete World Economic Survey, na području Europe i SAD-a očekuje se ubrzanje gospodarskog rasta na 1,7% odnosno 2,7%. S druge strane, za područje Latinske Amerike i Azije očekuje se usporenje do 1,3% odnosno 3,6%, dok se za Rusiju i Ukrajinu predviđa duboka recesija.

Indeks agregiran na razinu cijelog svijeta predviđa ubrzanje rasta na 2,3% i to na temelju niskih cijena nafte (s redistribucijom dohotka od zemalja proizvođača prema zemljama uvoznicama nafte) te ekspanzivne monetarne politike koja je aktualna u većem dijelu svijeta (Europi, Japanu, ekonomijama u nastanku...). Kad je o Europi riječ, treba spomenuti značajan utjecaj deprecijacije eura prema dolaru, koja donosi jačanje njene cjenovne konkurentnosti te potencira rast izvoza. Općenita je ocjena da inflacijska očekivanja ostaju niska (osobito u Europi), a najbitnijim ekonomskim problemima smatraju se nezaposlenost i manjak povjerenja u ekonomsku politiku vlade.

Institut za ekonomska istraživanja iz Münchena od 1981. godine kvartalno provodi anketu (The World Economic Survey - WES) u stotinjak zemalja, s pitanjima u vezi sa stanjem i procjenom razvoja gospodarskog ciklusa te aktualnim gospodarskim temama. Ifo u svakoj od zemalja koje sudjeluju u istraživanju ima nekoliko instanci (kompanija i institucija) od kojih prikuplja ocjene. Pitanja u anketi usredotočena su na kvalitativne ocjene: procjene o stanju i perspektivi opće gospodarske situacije u zemlji te očekivanja u vezi s ključnim ekonomskim indikatorima. U istraživanju koje je provedeno u travnju ove godine sudjelovala su 1.092 stručnjaka iz 115 zemalja, od čega deset ekspertnih točaka u Hrvatskoj, uključujući i HGK.