Foto: Hina
MINISTAR zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je danas da od 24. srpnja gradovi i općine moraju građanima omogućiti razvrstavanja sedam iskoristivih komponenti otpada - papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog i glomaznog otpada te poručio da o odgodi nema govora.
"Naravno da ne možemo očekivati da će do 24. srpnja kada ističe taj rok, da ćemo se svi probuditi u Hrvatskoj i da će svi gradovi i općine i svi građani imati kante ispred svojih domaćinstava, ispred svojih kuća ali je vrlo važno krenuti u implementaciju takvih projekata", poručio je.
Velikim gradovima treba više vremena
Rekao je da se u velikim gradovima ne može taj sustav uvesti u samo mjesec dana već za to treba vrijeme, najmanje godinu dana te da je bilo važno na vrijeme krenuti. Istaknuo je kako su im važni kriteriji da gradovi i općine imaju plan gospodarenja otpadom, da počnu uvoditi sustav, nabave opremu, provedu pilot projekte te onda potpuna implementacija.
Pojasnio je da je postavljanje "zelenih otoka" početak uspostave sustava, a sljedeća faza je omogućiti građanima ispred kućnog praga odvajanje otpada i da im cijena sakupljanja otpada bude formirana na način da prevladavajući kriterij bude količina, odnosno volumen otpada, dakle da postoji ekonomska motivacija građana za odvojeno sakupljanje otpada.
Istaknuo je da će se gradovi i općine nakon 24. srpnja naći u različitim stadijima uspostave sustava i bit će onih koji nisu napravili apsolutno ništa i onih koji su krenuli i koji su u procesu i koje će posebno pratiti.
Zmajlović je podsjetio da je novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom stupio na snagu 23. srpnja prošle godine te naglasio kako je potrebno uvesti primarnu selekciju otpada kako bi Hrvatska ostvarila preuzetu obavezu da do 1. siječnja 2015. uvede odvojeno sakupljanje otpada s ciljem recikliranja.
Do kraja 2018. godine zatvoriti odlagališta
Rekao je da je potpuni nedostatak političke volje doveo do toga da je 2011. bilo samo 40-ak gradova i općina koji su imali neki oblik razvrstavanja otpada, a od stupanja na snagu Zakona, od srpnja prošle godine pa do kraja svibnja ove godine 223 gradova i općina je u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zatražilo sufinanciranje za projekte primarne selekcije otpada koji su vrijedni 337 milijuna kuna. Zmajlović je istaknuo kako to pokazuje da se zaista nešto dogodilo u zadnjih godinu dana i da te brojke bude optimizam da se u Hrvatskoj stvari pokreću.
Podsjetio je da cilj da Hrvatska sa 1. siječnjem 2020. reciklira najmanje 50 posto komunalnog otpada, a do kraja 2018. u Hrvatskoj je potrebno zatvoriti odlagališta otpada i uspostaviti centre za gospodarenje otpadom.