Foto: Vlado Kos / Cropix
Zaključak je to koji se neizbježno nameće nakon procesa koje je Međunarodni tribunal za kažnjavanje ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije vodio protiv hrvatskih generala Gotovine i Markača i šestorke iz "Herceg Bosne".
Poveznica ovih dvaju procesa pravni je termin "udruženog zločinačkog pothvata". Prema definiciji UZP-a koju prihvaća Haški tribunal, zločine poput genocida ili etničkog čišćenja nemoguće je provesti bez određene razine kooperacije na najvišim razinama vojne i izvršne vlasti.
Dva Tuđmanova UZP-a
U procesu protiv Gotovine i Markača govorilo se o udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio etnički očistiti hrvatski teritorij od srpskog stanovništva. Sud je Gotovinu i Markača pravomoćno oslobodio, utvrdivši da u ovom UZP-u nisu sudjelovali. No, sud je također utvrdio da su na hrvatskom teritoriju počinjeni brojni ratni zločini koji su rezultirali etničkim čišćenjem, odnosno nije odbacio postojanje udruženog zločinačkog pothvata.
Vrlo je slična priroda udruženog zločinačkog pothvata zbog kojeg su nepravomoćno na ukupnih 111 godina zatvora osuđeni Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić. Njih je tribunal proglasio krivima za sudjelovanje u UZP-u s ciljem čišćenja teritorije "Herceg Bosne" od muslimanskog stanovništva i stvaranja "Velike Hrvatske".
Hrvatska (p)ostala agresor
U oba ova slučaja Haški je sud kao predvodnika udruženog zločinačkog pothvata identificirao upravo Tuđmana. Prvi je hrvatski predsjednik, prema presudi šestorki iz "Herceg Bosne", zajedno s Gojkom Šuškom i Jankom Bobetkom planirao aneksirati dio teritorija BiH ili na njemu stvoriti samostalnu državu koja bi de facto funkcionirala kao hrvatska kolonija.
Presudom je potvrđena i odavno poznata činjenica: pripadnici Hrvatske vojske u BiH su se borili zajedno s pripadnicima HVO-a. Hrvatsko-muslimanski rat u Bosni i Hercegovini tako je dobio međunarodni karakter, a Tuđmanova je Hrvatska okarakterizirana kao agresor u susjednoj državi.
Vrijeme za pravu detuđmanizaciju
Velik je to udarac za reputaciju zemlje koja za mjesec dana postaje punopravna članica Europske unije. A čiji se navodno socijaldemokratski premijer ne libi pokloniti na Tuđmanovom grobu.
Mit o prvom hrvatskom predsjedniku i u 2013. godini toliko je jak da su u razmaku od samo par tjedana iznikla dva spomenika Tuđmanu u ponajvećim hrvatskim gradovima - Splitu i Osijeku. Presuda šestorki iz "Herceg Bosne" morala bi taj mit konačno skršiti i otvoriti put prema pravoj detuđmanizaciji hrvatskog društva.