Foto: Arhiva

ČAK 63 posto hrvatskih kućanstava troši više od 10 posto svojih prihoda na osnovne energetske potrebe. Daleko je to iznad europskog prosjeka; u EU od 10 do 40 posto kućanstava na osnovne energetske potrebe troši više od 10 posto prihoda.

Ukoliko se granica udjela troškova energije u prihodima postavi više - na 20 posto, u tu kategoriju spada 21 posto kućanstava, što je usporedivo sa stopom siromaštva u Hrvatskoj (prema izvještaju Državnog zavoda za statistiku, 21,2 posto kućanstava se smatra siromašnima).

Nadalje, prema istraživanju Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i GfK Centra, gotovo 10 posto kućanstava u Hrvatskoj ne mogu adekvatno zagrijati svoje domove u najhladnijim mjesecima u godini, a više od 26 posto kućanstava kasni s plaćanjem svojim mjesečnih računa za energente.

"Danas smo izložili ove rezultate ne da bismo upirali prstom na ikoga i tražili krivca, već kako bismo osigurali forum na kojem bi prezentirali mnoge mjere koje se već poduzimaju kako bi se ovaj izazov osvijestio i kako bismo predložili neka nova moguća rješenja,“ rekla je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj.

"U osnovi, moguća rješenja grupirali smo u četiri kategorije: prva – povećanje prihoda kućanstava, što izravno ovisi o pokretanju gospodarskog rasta; druga – smanjivanje cijena energenata kroz veću tržišnu konkurentnost; treća – povećanje energetske učinkovitosti u kućanstvima; i četvrta – povećanje učinkovitosti pomoći koju država osigurava za ugrožena kućanstva", kaže Vinton.