Foto: Guliver/Getty Images, Shutterstock
Rezultati su ovo najnovijeg istraživanja o iskustvima i ponašanjima djece na internetu i na društvenoj mreži Facebook, koje je proveo Hrabri telefon s Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba ove godine.
Na uzorku od 1489 djece u Hrvatskoj u osnovnim i srednjim školama, koliko ih je sudjelovalo u ovom istraživanju u dobi od 11-18 godina, pokazalo se kako gotovo polovica djece pregledava svoje Facebook profile za vrijeme nastave te da svako peto dijete na Facebooku provodi više od tri sata dnevno.
Većina ispitane djece ima između 300 i 500 "prijatelja" na svom profilu, a u slučaju da ih nepoznata osoba pozove na susret, 18 posto djece navodi kako bi možda pristalo naći se, dok se 8 posto djece već našlo u takvoj situaciji i otišlo samo na sastanak. Osim ispitivanja iskustava djece na društvenoj mreži Facebook, ovo istraživanje obuhvaća i njihove doživljaje vezane uz korištenje interneta općenito.
Slobodno vrijeme bi provodili s prijateljima, a provode ga na Facebooku
"Osobito nam je važan dobiveni podatak kako bi 95 posto djece najradije provodili svoje slobodno vrijeme družeći se s prijateljima ili u slobodnim aktivnostima i sportu, a zapravo svako peto dijete provodi više od 3 sata dnevno na Facebooku. Ovi rezultati upućuju na potrebu djece da im omogućimo i druge oblike provođenja slobodnog vremena u druženju s vršnjacima", rekla je prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
Kaže kako je izloženost nasilju na toj društvenoj mreži najčešća kod djece stare 15 do 16 godina. Češće su žrtve djevojčice (60 posto), a počinitelji dječaci (60 posto).
"Svako peto dijete je nekoliko puta ili često primilo uvredljive poruke putem Facebooka. Iako je i kod djece žrtava i kod počinitelja nasilja, u odnosu na djecu koja nemaju to iskustvo, nađeno više simptoma depresivnosti, tjeskobe i neprihvatljiva ponašanja, kod djece koja su istovremeno i žrtve i počinitelji nasilja dobivene su najizraženije emocionalne i ponašajne poteškoće", rekla je Buljan Flander.
Istraživanje je pokazalo da 78 posto djece kaže da u njihovoj obitelji ne postoje pravila o korištenju Facebooka, a prof. Buljan Flander kaže kako je to krivo.
"Roditelji danas ne paze što im djeca rade na internetu jer kažu kako se oni ne razumiju u internet, a to nije dobro. Roditelji su ti koji znaju puno više o stvarnom životu i djecu moraju nadgledati, razgovarati s njima, pokazati interes za ono što rade na internetu", rekla je prof. Buljan Flander.
Roditelji moraju djecu naučiti kako koristiti internet
Hana Hrpka, predsjednica udruge Hrabri telefon kaže kako danas 84 posto djece ima pametne telefone pa im je internet stalno dostupan, a budući da je kaže, danas djeci nemoguće zabraniti Facebook, tvrdi kako bi roditelji morali naučiti djecu kako koristiti internet i koje su njegove potencijalne opasnosti.
Dodaje kako je Hrabri telefon u suradnji s partnerom, iStudiom, koji je specijalizirana kompanija za društvene medije, razvio Facebook aplikaciju namijenjenu prvenstveno educiranju roditelja o načinima na koje mogu pomoći djeci da se zaštite na Facebooku. Aplikacija roditeljima na jednostavan način omogućava uvid u načine kako Facebook može biti koristan kada se pravilno koristi, ali i što je potrebno učiniti da bi se prevenirale neželjene posljedice. Aplikacija se može preuzeti s Facebook stranice Hrabrog telefona www.Facebook.com/HrabriTelefon.
"Zanimljiv je podatak i da bi 95 posto djece htjelo provoditi vrijeme u druženju s prijateljima i slobodnim aktivnostima, a s druge strane 82 posto djece na Facebooku putem chata razgovara sa svojim prijateljima što nam govori o tome koliko je djeci važna interakcija s vršnjacima i kako ih trebamo usmjeriti i omogućiti im druženja s vršnjacima "u živo". U većim gradovima je slučaj da roditelji često djecu upišu na previše slobodnih aktivnosti pa provode znatno manje vremena s roditeljima i prijateljima", rekla je profesorica psihologije Hana Hrpka.
Inače Hrabri telefon će uskoro i pilotirati projekt kojem je cilj stvoriti snažnu mrežu podrške u školskoj zajednici – upoznati i djelatnike škola i djecu s posljedicama cyberbullyinga, ali i koracima koje mogu poduzeti da svoju zajednicu učine sigurnijom.