86-godišnji muškarac uputio je, kako se vjeruje, prvu formalnu ispriku u Francuskoj zbog uloge svoje obitelji u transatlantskom ropstvu te poručio da se nada da će njegov primjer slijediti i drugi, uključujući državu.
Pierre Guillon de Prince, čiji su preci iz Nantesa bili brodovlasnici koji su prevezli oko 4500 porobljenih Afrikanaca i posjedovali plantaže na Karibima, poručio je da se i druge francuske obitelji moraju suočiti sa svojom prošlošću.
Smatra da država mora učiniti više od simboličnih poteza kako bi se suočila s tim nasljeđem, uključujući i pitanje odštete. "S obzirom na porast rasizma u našem društvu, osjetio sam odgovornost da ne dopustim da se ta prošlost izbriše", rekao je 86-godišnjak, dodajući da želi prenijeti obiteljsku povijest svojim unucima.
Ispriku je iznio na okupljanju u Nantesu uoči postavljanja 18-metarske replike brodskog jarbola. Postavljanju replike prisustvovao je i Dieudonné Boutrin, potomak porobljenih ljudi s karipskog otoka Martiniquea. Njih dvojica surađuju u udruzi Coque Nomade-Fraternité, koja se bavi "razbijanjem šutnje" o ropstvu, a istaknuli su da će jarbol služiti kao "svjetionik čovječnosti".
"Mnoge obitelji potomaka trgovaca robljem ne usuđuju se javno govoriti iz straha od otvaranja starih rana i izazivanja ljutnje. Pierreova isprika je hrabar čin", rekao je 61-godišnji Boutrin.
Od 15. do 19. stoljeća najmanje 12.5 milijuna Afrikanaca oteto je i prisilno prevezeno, uglavnom europskim brodovima. Francuska je, prema procjenama, sudjelovala u trgovini s oko 1.3 milijuna ljudi.
Potez Guillon de Princea dolazi nakon sličnih formalnih isprika nekih obitelji u Velikoj Britaniji i drugdje, koje su uključivale i obveze pomoći u ispravljanju štete nastale djelovanjem njihovih predaka. Francuska je 2001. priznala transatlantsko ropstvo kao zločin protiv čovječnosti, ali, kao i većina europskih zemalja, nikada se formalno nije ispričala za svoju ulogu.
Tijekom svojih mandata predsjednik Emmanuel Macron proširio je pristup arhivima o francuskoj kolonijalnoj prošlosti. Prošle godine najavio je osnivanje komisije koja bi trebala istražiti povijest odnosa Francuske i Haitija, bez spominjanja odštete.
Pozivi na odštetu, od službenih isprika do financijskih kompenzacija, jačaju diljem svijeta, iako kritičari tvrde da države i institucije ne bi trebale odgovarati za povijesne zločine.
Prošlog mjeseca Francuska je bila suzdržana na glasovanju u Ujedinjenim narodima o rezoluciji koju su predložile afričke zemlje, a kojom se ropstvo proglašava "najvećim zločinom protiv čovječnosti" i poziva na odštetu.