17 GODINA prošlo je od munjevite akcije Oluja, kojom su za manje od 48 sati hrvatske snage oslobodile više od 80 posto okupiranog teritorija - tzv. SAO Krajinu. Na Kninskoj se tvrđavi nakon puno vremena opet zavijorila hrvatska zastava.
"Zastava ovdje znači dovršenja dijela uspostave slobodne nezavisne hrvatske države", rekao je tada Tuđman.
4 godine ovaj dio Hrvatske bio je okupiran, u Zagreb se iz Splita putovalo trajektima preko Paga, a pobunjeni Srbi i njihov tzv. krajinski premijer, zubar Milan Babić tražio je da priznamo grešku.
"Ova aktualna situacija bi trebala da se razriješi na taj način da hrvatska Vlada i Ministarstvo unutarnjih poslova prizna svoju grešku, da povuče, ne samo specijalne jedinice nego i pripadnike novog redarstva", poručio je Babić.
Nikakve greške na pameti nisu bile Ivanu Selaku, koji je u Oluju ušao s 33 godine. Najbolje godine za borbenog pilota, kaže. No, prije Oluje trebalo se iz JNA vratiti u Hrvatsku. Zajedno sa avionom. "Pa ne mogu baš reći prebjegao ni ukrao avion, mislim da smo mi vratili ono što su oni ukrali, dakle, vratili smo avione koje su i moji roditelji plaćali", istaknuo je Selak.
Nakon Knina, munjevitom su brzinom oslobođena i preostala mjesta - Benkovac, Vrlika, Kijevo, Drniš, Gračac i Lovinac.
Nakon pune četiri godine, Dalmacija više nije bila odsječena od ostatka Hrvatske. Akcijom Oluja oslobođeno je više od 10 tisuća četvornih kilometara teritorija u samo četiri dana. U Zagrebu su naši vojnici dočekani s oduševljenjem.
Uzmičući pred hrvatskim snagama, pripadnici tzv. SAO Krajine iz osvete su napadali civile u Osijeku, Zadru i Šibeniku. Trud je bio uzaludan. Oluja je značila i definitivno potonuće Miloševićeva sna o Velikoj Srbiji, a već iduće godine i Beograd je, suočen sa međunarodnim priznanjem hrvatskih granica, morao priznati hrvatsku samostalnost.
Današnji datum za Hrvatsku je jedan od najvažnijih u novijoj povijesti, a Sabor ga je proglasio Danom domovinske zahvalnosti.