Foto: Hina,Index
NA ŽUPANIJSKOM sudu u Zagrebu sutkinja Mihaela Grahovac 25. ožujka 2014. izrekla je nepravomoćnu presudu Željku Širiću i Nevenu Šprajceru u slučaju primanja mita za "pošteno suđenje" u HNL-u.
"U njegovo vrijeme, u HNL-u se nešto moglo napraviti samo u dogovoru s njim. Ponašao se kao suvereni vladar virtualne nogometne igrice." obrazložila je tada sutkinja presudu.
Željko Širić nije došao na izricanje presude.
Danas, više od tri godine kasnije, Vrhovni sud RH u cijelosti je potvrdio osuđujuću presudu sutkinje Mihaele Grahovac kojom je bivši dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza i šef sudačke komisije HNS-a Željko Širić proglašen krivim za primanje mita u aferi "pošteno suđenje", za što je osuđen na četiri godine zatvora.
Uz Širića, nekad apsolutnog vladara sudačke organizacije u hrvatskom nogometu, pravomoćno je osuđen i nekadašnji tajnik NK Karlovac Neven Šprajcer, kojemu je izrečena uvjetna osuda od deset mjeseci zatvora, s rokom kušnje od četiri godine.
Prije više od tri godine Index je ekskluzivno objavio glavne dijelove presude Željku Širiću prema kojoj je nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od četiri godine zatvora, osam godina zabrane rada u nogometu te na obvezu vraćanja nepripadajuće imovinske koristi stečene nelegalnim radnjama i zlouporabom položaja.
Sutkinja Mihaela Gordana Grahovac u usmenom obrazloženju presuda više je puta istaknula način kako je Željko Širić govorio o podmićivanju sudaca unutar HNL-a: primjerice, u slučaju RNK Split, o čijem se "napretku" raspitivao Hrvoje Maleš, Širić je utvrdio da "su oni u ligi tek dvije godine, i ako su nešto sredili, napravili su to izvaninstitucionalno".
Širić se, utvrdila je sutkinja, ponašao kao suvereni vladar nogometne videoigrice i bez njegove pomoći u HNL-u se godinama nije moglo napredovati. Širić i Šprajcer su se, zaključila je sutkinja, trebali zauzimati za regularnost natjecanja, sportsko poštenje i čast, ali to nisu učinili.
Prilikom određivanja visine kazne sud je u obzir uzeo u Širićevu slučaju i visok stupanj "kriminalne količine".
Index je u ožujku 2014. objavio presudu bivšem dopredsjedniku HNS-a koju smo dobili na uvid i objavu, u svrhu detaljnog izvještavanja čitatelja. Tu presudu donosimo ponovno.
ŽELJKO ŠIRIĆ JE KRIV:
1. Jer je u cilju pribavljanja nepripadne materijalne koristi tijekom kolovoza 2011. od tadašnjeg predsjednika Uprave HNK Hajduk Hrvoja Maleša zatražio da mu isplati novčani iznos od 95 tisuća eura kojeg mu DUGUJU bivše uprave HNK Hajduk.
2. Jer je u svojstvu predsjednika Komisije nogometnih sudaca koja se brine o određivanju nogometnih sudaca za sve stupnjeve natjecanja koji su u nadležnosti Saveza, primio spisak nogometnih sudaca za koje je HNK Hajduk zatražio da ne žele da mu sude, te spisak sudaca za koje je HNK Hajduk tražio da mu sude, poslije čega su u jesenjem dijelu prvenstva 1. HNL u natjecateljskoj sezoni 2011./12. na većem broju utakmica HNK Hajduku sudili baš suci sa spiska "poželjnih" sudaca.
3. Jer je 12. studenog 2011. u Lečevici pokraj Splita rekao Hrvoju Malešu, tadašnjem predsjedniku Uprave HNK Hajduk kako je suđenje HNK Hajduku u jesenjem dijelu prvenstva tekuće sezone bilo posve "korektno" te da ukoliko žele i dalje imati takvo"korektno i pošteno" suđenje, neka mu se do Božića 2011. isplati od 20 do 30 tisuća eura.
4. Jer je 8. prosinca 2011. posredstvom Stjepana Djedovića od Hrvoja Maleša primio iznos od 30 tisuća eura nakon čega je obećao da će suđenje HNK Hajduku i dalje biti "korektno i pošteno" te da im neće suditi suci sa spiska nepoželjnih sudaca.
5. Jer se tijekom natjecateljske sezone 2009./10. u kojoj se NK Karlovac po prvi puta natjecao u 1. HNL, u svojstvu člana Komisije nogometnih sudaca te ujedno i u svojstvu člana Komisije za određivanje sudaca Prve i Druge HNL, dogovorio s drugooptuženim u ovom postupku, Nevenom Šprajcerom, tadašnjim tajnikom NK Karlovac, da će za iznos od 15 tisuća eura u ratama NK Karlovcu osigurati "pošteno" suđenje.
6. Jer je 31. ožujka na parkiralištu ispred restorana "Turk" u naselju Buzin kod Zagreba primio 3000 eura od drugooptuženog Šprajcera.
7. JER JE KAO ODGOVORNA OSOBA ZAHTIJEVAO I PRIMIO DAR DA U GRANICAMA SVOJIH OVLASTI OBAVI RADNJU KOJU NE BI SMIO OBAVITI TE JE NA TAJ NAČIN POČINO KAZNENO DJELO PRIMANJA MITA OPISANA I KAŽNJIVA PO ČL. 347. ST.1. KAZNENOG ZAKON RH.