Ana Marija Ivanišević je doktorica medicine, specijalizantica pedijatrije, a Dušan Ivanišević magistar fizioterapije, neurorazvojni terapeut. Bračni su partneri i roditelji jednog djeteta. U roditeljstvu su se susreli s mnogim pitanjima za koja vjeruju da muče i druge mlade roditelje, ali s obzirom na svoje profesije, lakše su se snašli u moru informacija koje se nude.
RASTE li moje dijete dovoljno brzo, dobiva li dovoljno na tjelesnoj masi ili možda dobiva previše, pitanja su koja muče mnoge majke, osobito one najmlađe djece.
Rast je indikator općeg dobrog stanja i zdravlja djeteta, a ovisi o više faktora. O genetskim faktorima rasta ovisi krajnja dosegnuta razina rasta pa se tako promatrajući visinu majke i oca može dosta dobro predvidjeti konačna visina djeteta. Zanimljivo je da će djeca roditelja koji su srednje visine doseći višu visinu od onih čiji je jedan roditelj visok, a drugi nizak.
Najdramatičnije razdoblje rasta događa se još prije rođenja, kada se oplođene jajne stanice transformiraju u dijete potpuno spremno na život u vanjskom svijetu. Čim se dijete rodi, medicinska sestra (primalja) ga važe te mu mjeri dužinu. U prvih nekoliko dana dijete fiziološki gubi 5-10% tjelesne mase, gubitak koji će nadoknaditi u naredna 2 tjedna.
Bebe do 6. mjeseca rastu 2.5 centimetara mjesečno
Do petog mjeseca života dojenče će svoje rodnu masu udvostručiti, a do prvog rođendana utrostručiti. Gledajući brzinu rasta, zdrava terminska dojenčad i djeca u razdoblju od rođenja do 6 mjeseci rastu brzinom od oko 2.5 centimetara mjesečno, u razdoblju od 7 do 12 mjeseci brzinom od 1.3 centimetra mjesečno, a u razdoblju između 12 mjeseci i 10 godina brzinom od oko 7.6 centimetara godišnje.
Prije 12 mjeseci, brzina rasta je različita i dijelom uvjetovana perinatalnim čimbenicima (npr. prijevremenim rođenjem). Nakon 12 mjeseci, visina je u najvećoj mjeri genski određena, a brzina rasta ostaje stalna sve do puberteta. Tijekom dojenačke dobi i djetinjstva nema velikih razlika između stopa rasta dječaka i djevojčica. Rast i razvoj djeteta uz roditelje prati i tim liječnik pedijatar i medicinska sestra, a prvih dana nakon poroda i patronažna sestra.
Većina djece prati jednu krivulju cijelo djetinjstvo
Sistematski pregledi najjednostavniji su i najbolji način praćenja rasta i razvoja. Prvi svakom sistematskom pregledu dijete se važe, mjeri mu se tjelesna dužina i opseg glave, a nekada se procjenjuje potkožno masno tkivo i indeks tjelesne mase. Mjere se unose u dijagrame rasta te se izrađuju krivulje rasta koje se onda uspoređuju sa standardiziranim centilnim krivuljama rasta. Većina djece prati jednu krivulju, najčešće između 5. i 95. centile, cijelo svoje djetinjstvo, a u slučaju ubrzanja ili usporenja brzine rasta liječnik će uputiti dijete na dodatne pretrage.
Razvoj kostiju je dobar pokazatelj zrelosti organizma pa se u slučaju ubrzanja ili usporenja rasta određuje takozvana koštana dob, koja se uspoređuje s kronološkom. Za procjenu koštane dobi koristi se rendgenska snimka lijevog zapešća djeteta koja se uspoređuje sa standardnim snimkama za tu dob. Dijete koje raste ubrzano ili usporeno u praksi prati i po potrebi liječi specijalist pedijatar endokrinolog.