DAN prije termina porođaja, 20. studenog 2020. godine, Dajana Petrić primljena je u rodilište lokalne bolnice u Doboju. Mislila je da je sve u redu dok nije dobila trudove. Bol je jačala pa je pozvala sestru. Odveli su je na CTG, kojim se mjeri broj otkucaja srca bebe i prate kontrakcije maternice. Rezultati nisu odražavali bol koju je opisala pa joj je, kako tvrdi Petrić, sestra rekla da izmišlja.
"Vratili su me u sobu, a sestra mi je rekla da idu spavati pa da ih ne zovem osim ako mi pukne vodenjak. Nisam mogla zaspati od boli. U jednom trenutku sam vrištala u jastuk i poplun da me ne čuju", ispričala je za BIRN.
Ponovno je pozvala sestru, ali joj je rečeno da se vrati u krevet. Rano ujutro dobila je proljev i počela povraćati te krvariti. U šest sati ujutro kad je došao doktor puknuo joj je vodenjak.
"Liječnica mi je osluškivala trbuh i rekla da me odmah porode jer se beba guši", prisjeća se.
Rodila je u 6:20 sati. Nije imala snage ni istisnuti posteljicu.
Njena priča jedna je od njih 523 koliko ih je poslano BIRN-u putem upitnika o iskustvima porođaja u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Hrvatskoj, Grčkoj, na Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji.
Više od 80 posto požalilo se na medicinski nemar, ali samo tri posto žena uložilo je žalbu ili pokrenulo tužbu. Petrić je od toga odvratila isprika primalje.
"Kad žene dolaze u rodilište, u podložnom su, ranjivom položaju. Institucija iskazuje svoju moć nad njima i one u tom procesu nemaju glas", komentirala je Daniela Drandić iz udruge RODA.
Drandić ističe da se boji da će proći još puno vremena prije nego što se počne vjerovati ženama, ne samo u ovoj sferi, nego u svima.
"Tko je više kvalificiran govoriti o tome što se događa u njenom tijelu, nego ta žena kojoj se to događa", pita se.
Drandić: Žene nemaju transparentnu, pouzdanu ili efikasnu proceduru za podnošenje žalbi
Prema rezultatu upitnika 84.13 posto ispitanica vjeruje da je medicinski nemar bio uzrok komplikacija koje su iskusile tijekom porođaja. Samo 3.06 posto njih je uložilo tužbu ili žalbu. 85.47 posto je reklo da nisu imale postojeće zdravstvene probleme koji su mogli izazvati komplikacije, a 6.5 posto je navelo da je njihova beba ili više njih umrlo tijekom porođaja.
Udruga RODA pokrenula je 2018. na društvenim mrežama kampanju #PrekinimoŠutnju. Brojne žene su opisale i dostavile svoja iskustva. U samo nekoliko dana pristiglo je više od 400 pisama, koje je RODA proslijedila Ministarstvu zdravstva. Kampanja je imala odjeka i u susjednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje su žene također progovorile u javnosti.
Drandić govori da još mnogo toga treba napraviti da bi se promijenile prakse zdravstvene zaštite na Balkanu.
"Takva promjena je moguća ili kroz edukaciju, ili kroz neki sudski postupak koji ima neki epilog koji utječe na način na koji se ponaša institucija ili struka", navodi Drandić za BIRN te izražava žaljenje zbog činjenice da se tako malo žena osjetilo sposobnim podnijeti žalbu ili pokrenuti parnicu.
"Prvo i primarno je da su žene traumatizirane i zbog toga što im treba malo razmaka između tog događaja i da one procesuiraju tu traumu prije nego su spremne o tome govoriti, dok se pritom brinu o novorođenčetu i nose s ogromnom promjenom koja im se dogodila", kaže Drandić.
Žene, smatra Drandić, nemaju transparentnu, pouzdanu ili efikasnu proceduru za podnošenje žalbi.
"Niti im je sudski proces nešto što im je uopće mogućnost, zato što ti sudski procesi su najčešće dugotrajni, neizvjesni, a žena izgubi, na kraju krajeva", dodaje ona.
"Žene su u ovoj cijeloj priči u vrlo podložnom položaju, a liječnici i bolničke institucije su u vrlo moćnom položaju."
Zdravstveni radnici tvrde da su problem manjak liječnika i loša organizacija
S druge strane, zdravstveni radnici tvrde da problem možda leži u manjku doktora i lošoj organizaciji. U Srbiji postoje rodilišta koja imaju 6 do 7 tisuća porođaja godišnje pa je nemoguće očekivati uslugu kao što je u manjima.
"U svijetu rade rodilišta za 1500 do 2000 porođaja, to znači da imate pet porođaja dnevno… Imate više osoblja, a manje pacijenata koji zahtijevaju njegu. Dakle, glavni problem je organizacijski", komentira Snežana Rakić, ginekologinja u jednoj privatnoj klinici u Beogradu koja smatra da Srbija može puno naučiti od drugih, primjerice Austrije i Njemačke.
"Tamo babice, koje su dobro obučene, vode fiziološki porođaj, a doktor dolazi samo u slučaju komplikacija. U Srbiji se zahtijeva prisustvo doktora, ali širom regije postoji manjak doktora", pojašnjava.
Sjeverna Makedonija ima jednu od najvećih stopa smrtnosti novorođenčadi i rodilja u Europi
34 koje su ispunile BIRN-ov upitnik prijavile su smrt jedne ili više beba tijekom porođaja. Jedna osoba, član obitelji jedne trudnice, navela je da je rodilja umrla. U drugom slučaju, umrle su i majka i beba.
Sjeverna Makedonija ima jednu od najvećih stopa smrtnosti novorođenčadi i rodilja u Europi. Smrtnost novorođenčadi je tijekom 2018. imala najnižu stopu ikada, 5.7 na 1000 živorođenih, ali je i dalje bila veća od prosječne stope u Europskoj uniji te godine koja je iznosila 3.5.
Prema izvještaju UNICEF-a iz veljače 2018., Sjeverna Makedonija ima drugu najvišu stopu smrtnosti novorođenčadi u prvom mjesecu života u Europi, a ispred nje se nalazi jedino Moldavija.
Dr. Borjan Pavlovski iz Udruženja za emancipaciju, solidarnost i jednakost žena (ESE) kaže da su stope smrtnosti novorođenčadi lošije unutar brojne etničke albanske manjine, kao i u ruralnim područjima Sjeverne Makedonije.
Spomenimo još da je oko 7.5 posto osoba koje su popunile BIRN-ov upitnik prijavilo probleme s epiziotomijom, a oko 16 posto ispitanica požalilo se na način na koji im se medicinsko osoblje obraćalo ili fizički postupalo s njima.