U današnjem digitalnom dobu, kada smo neprestano bombardirani informacijama, tanka je linija između provjerenih činjenica i dezinformacija. Sposobnost razlikovanja jednih od drugih, ali i spremnost na prilagodbu novim spoznajama, osobina je koja izdvaja visoko inteligentne pojedince i često frustrira one s prosječnim načinom razmišljanja.
Nedavno istraživanje, objavljeno u časopisu Cognitive Research: Principles and Implications, pokazalo je da ključni pokazatelj inteligencije nije samo sposobnost obrade informacija, već spremnost da se na temelju novih podataka promijeni mišljenje. U borbi protiv dezinformacija najvažnija je upravo sposobnost prilagodbe, odnosno zamjena zastarjelih i netočnih uvjerenja novim, točnim informacijama.
Za ilustraciju zamislimo da ste cijeli život vjerovali u priču kako progutana žvakaća guma godinama ostaje u želucu i može naštetiti zdravlju. To je bezazlena laž kojom su se roditelji služili, no poslužit će kao primjer. Kao odrasla osoba, u razgovoru s liječnikom spomenete svoju brigu nakon što ste slučajno progutali žvakaću. Visoko inteligentna osoba prihvatit će liječnikovo objašnjenje da se to neće dogoditi, možda će i sama dodatno istražiti temu, shvatiti da njezino staro uvjerenje nije točno i prilagoditi svoje razmišljanje.
Iako postoje različite vrste inteligencije i često se vode rasprave o tome koja je najkorisnija, čini se da je upravo fiksiran način razmišljanja ono što ljude sprječava u ostvarenju punog potencijala. Sklonost da se pod svaku cijenu djeluje kao najpametnija osoba u prostoriji može biti prepreka stvarnom učenju.
Većina ljudi sklona je čvrsto se držati uvjerenja koja je gradila cijeli život. Pruža nam utjehu biti okružen istomišljenicima koji dijele naše stavove. Suočavanje s novim spoznajama koje dovode u pitanje ta temeljna uvjerenja može biti izrazito neugodno. Lakše je odbaciti informacije koje se ne uklapaju u priču na koju smo navikli.
U primjeru sa žvakaćom gumom promjena mišljenja je laka jer je objašnjenje logično. No kada je riječ o složenijim temama koje potresaju temelje našeg svjetonazora, otpor je znatno veći. To je jedan od razloga zašto, unatoč znanstvenim dokazima, i danas postoje ljudi koji vjeruju da je Zemlja ravna. Biti otvoren za nove informacije aktivan je izbor. Potrebno je svjesno prihvatiti neugodan proces prilagodbe kako bismo kao pojedinci i društvo rasli i spriječili širenje dezinformacija.
Jedno je uživati u stjecanju novih znanja, no zapitajte se nešto drugo: jeste li sposobni informaciju koju ste oduvijek smatrali točnom zamijeniti novijom ako se ona pokaže istinitijom ili učinkovitijom? Možete li se samouvjereno prilagoditi promjenama i prihvatiti da stvari nisu uvijek onakve kakvima se čine?
Prilagodba nije laka i to je u redu. Nitko ne tvrdi da mora biti. Međutim, ključna je volja i spremnost na promjenu. Ta je spremnost, s obzirom na golemu količinu informacija s kojima se svakodnevno susrećemo na internetu, doista impresivna vještina. Kao društvo moramo si češće postavljati ova pitanja kako bismo postali svestraniji i bolji mislioci.