Foto: YouTube
Takvih slučajeva u prirodi vjerojatno ima više, no ovo je prvi u kojem su stručnjaci našli jasne forenzične dokaze o tome što se dogodilo.
Mladi indo-pacifički dobri dupin, rođak našeg jadranskog, očito je precijenio svoje mogućnosti pokušavši progutati cijelu maorsku hobotnicu bez odgovarajuće pripreme. Pronađen je mrtav s krakovima koji su još uvijek bili virili iz njegove njuške.
Strategija iscrpljivanja
Hobotnice su visoko na jelovniku dupina jer je njihovo meso vrlo hranjivo, a relativno su lak plijen. No iskusni dupini obično ih nastoje umoriti i raskomadati prije nego što ih progutaju u manjim dijelovima. Najčešće ih bacaju u zrak kako bi pri padu, udarima o površinu mora smanjili njihov otpor. Nesretne, inteligentne hobotnice pritom se krakovima pokušavaju uhvatiti za njihove glave, uglavnom bezuspješno. U ovoj strategiji dupini također obično nastoje pojesti prvo glavu hobotnice kako bi onesposobili djelovanje problematičnih krakova. No kako je velik dio živčanog sustava hobotnice smješten u međusobno neovisnim i samostalnim krakovima, oni ostaju aktivni još oko sat vremena pa se pipcima hvataju za okolne objekte. Zanimljivo je pritom da se krakovi najinteligentnijeg mekušca na svijetu, kada su povezani s glavom, nikada ne uhvate i ne upetljaju međusobno jer prepoznaju karakteristične kemikalije u sluzi na vlastitoj koži.
Slučaj mladog dupina kojeg su znanstvenici nazvali Gilligan, posebno je zanimljiv jer je veliki sisavac bio snažan i dobra zdravlja; nije bio neki bolesni starac. No očito mu je nedostajalo lovačkog iskustva.
"Čini se da je bio izuzetno pohlepan tako da je pomislio, 'Znate što, progutat ću je cijelu'", rekla je za National Geographic voditeljica obdukcije i studije Nahiid Stephens, patologinja na Sveučilištu Murdoch u Perthu, u Australiji.
Kako je hobotnica ugušila dupina?
Obdukcija, predstavljena u časopisu Marine Mammal Science, pokazala je da se hobotnica, teška oko dva kilograma, krakovima raspona 1,3 metra, uhvatila za grkljan Gilligana čime je onesposobila njegov epiglotis (poklopac grkljana koji kod sisavaca sprječava ulazak hrane u dišne putove) koji inače povezuje jednjak dupina s dišnim otvorom kada on proguta veći komad hrane. Ovim čvrstim zahvatom hobotnica ga je ugušila.
"Hobotnica je teoretski već mogla biti mrtva, no pipci su još uvijek bili funkcionaln", rekla je Stephens, dodavši da je na taj način glavonožac, iako nitko nije izašao kao pobjednik, ipak dobio neku posljednju zadovoljštinu.
Ekskluzivni klub najinteligentnijih životinja
Znanstvenici smatraju da su hobotnice, baš kao i dupini, čovjekoliki majmuni, slonovi i vrane, izuzetno inteligentne životinje. Godine 2012. skupina biologa okupljenih na konferenciji u Cambridgeu objavila je deklaraciju kojom je priznala da imaju svijest o sebi kakva se ranije smatrala ekskluzivno ljudskom te da ih treba tretirati u skladu s time. Poznato je da se hobotnice gledaju u ogledalima, da prate televizijski program, da znaju koristiti oruđe poput ljusaka kokosa te da čak prenose znanje učenjem.