Neke odluke donosimo bez puno razmišljanja – poput one što ćemo pojesti za večeru, dok nam druge znaju zadati ozbiljne muke. Preseljenje, promjena posla, prekid ili započinjanje veze… Sve su to situacije koje mogu izazvati stres i sumnju. Novo istraživanje sada precizno otkriva koje životne odluke ljudi doživljavaju kao najrizičnije i najstresnije, a rezultati bi vas mogli iznenaditi.
Riječ je o opsežnoj studiji objavljenoj prošlog mjeseca u časopisu Psychological Science. Istraživači su više od 4000 sudionika zamolili da navedu stvarne, nedavne odluke koje su im predstavljale veliki izazov, umjesto da im ponude hipotetske scenarije. Analizom odgovora pokazalo se kako se određene vrste odluka ponavljaju znatno češće od drugih.
Na sam vrh liste dospjele su odluke povezane s poslom i karijerom. Bez obzira na dob ili spol, najrizičnijom se pokazala odluka o prihvaćanju novog posla, dok se odmah iza nje našlo davanje otkaza.
Treće mjesto zauzeli su financijski rizici, ponajprije ulaganja u dionice, kriptovalute i trgovanje na burzi. Iako može zvučati banalno, odluka o tome hoće li netko sjesti za volan našla se na visokom četvrtom mjestu. Posebno je stresna u situacijama umora, lošeg vremena, nepažnje ili vožnje pod utjecajem alkohola.
Na petom se mjestu našla odluka o pokretanju vlastitog posla.
Kupnja doma, šesta najstresnija odluka, također se često spominjala, uz izraze poput "kupnja nekretnine", "investicija" i "nova kupnja".
Posljednja četiri mjesta u top 10 pripala su odlukama iz zdravstvenog i društvenog života. Na sedmom mjestu našla se odluka o operaciji, a na devetom cijepljenje. Istraživači napominju da nepovjerenje u cjepiva raste, a kao primjer navode pad procijepljenosti protiv gripe u SAD-u.
Osmo i deseto mjesto zauzeli su brak i preseljenje u drugu zemlju – dvije velike životne prekretnice koje ipak nisu percipirane kao najrizičnije.
Istraživače je najviše iznenadilo što se na vrhu liste nisu našle odluke vezane uz zdravlje ili društvene odnose, poput spojeva ili solo putovanja.
"Bilo nam je zanimljivo vidjeti takve rezultate, ali prema našim podacima čini se da je situacija sasvim suprotna", rekao je autor studije Renato Frey, profesor psihologije na Sveučilištu u Zürichu. "Prije svega, ljudi razmišljaju o profesionalnim rizičnim izborima."
Autori ističu da su pojam "rizično" namjerno ostavili široko definiran – za neke se odnosi na financijske posljedice, dok drugi rizik povezuju s odlukama koje dugoročno oblikuju život. Na percepciju rizika utjecala je i dob: stariji ispitanici smatrali su prihvaćanje novog posla rizičnijim, dok su mlađi više strahovali od davanja otkaza.
Istraživači se nadaju da će ovakvi uvidi pomoći u pružanju bolje podrške ljudima pri donošenju važnih životnih odluka. "Ovi nijansirani obrasci pomažu nam razumjeti koje su skupine stanovništva izložene kojim vrstama rizika", zaključio je Frey.