U izdanju nakladničke kuće V.B.Z. objavljena je autobiografija Sonny Boy, u kojoj legendarni glumac Al Pacino prvi put otkriva kako je običan dječak iz Južnog Bronxa postao jedno od najprepoznatljivijih lica američke kinematografije.
Kako ističe nakladnik, iskreno, emotivno i nevjerojatno strastveno, Pacino vodi čitatelja kroz ključne trenutke svoga života – od prvog dodira s kazališnom pozornicom do nezaboravnih uloga koje su obilježile povijest filma.
Riječ je o intimnom putovanju u unutarnji svijet Ala Pacina, glumca čiji je talent oblikovao generacije. Kroz dirljive, duhovite i iskrene zapise opisuje svoj život, kao i trenutak kada je shvatio snagu glume.
Bio je to trenutak u kojem se, stojeći na pozornici, uzdigao iznad zemlje i shvatio da pripada cijelom svijetu, a ne samo jednom mjestu. Tada je shvatio i da više ne mora brinuti je li jeo ili nije, zarađivao ili ne, bio poznat ili ne, jer – kaže – sreća se u tom poslu javlja kada vas više nije briga za sve to.
Otvarala su se vrata, ali ne karijeri, uspjehu ili sreći, nego oživotvorenoj energiji. Dobio sam dar tog uvida u sebe i nije mi preostalo ništa drugo nego da kažem: želim ovo raditi zauvijek, zapisao je.
Iz V.B.Z.-a ističu kako knjiga otkriva njegovu borbu, strahove, prve uspjehe i duboku predanost umjetnosti koja ga je vodila kroz više od pedeset godina karijere. Kritika ju je proglasila jednom od najboljih autobiografija ikad napisanih, hvaleći je zbog intenziteta, iskrenosti i snažne životne priče.
Knjiga vodi kroz američko kazalište 60-ih i 70-ih, u svijet kinematografije, na setove filmova Kum, Serpico, Pasje poslijepodne, Scarface, Carlitov način, Miris žene i brojnih drugih klasika, zbog čega čitatelj ima osjećaj da se nalazi usred povijesti filma, ali i njegova osobnog, ranjivog i duhovitog unutarnjeg monologa.
Pacino je odrastao u Južnom Bronxu u američko-talijanskoj obitelji. Pohađao je Srednju školu za izvedbene umjetnosti te se usavršavao u Herbert Berghof Studiju kod Charlesa F. Laughtona i u Actors Studiju kod Leeja Strasberga.
Nakon bogate kazališne karijere, filmsku je slavu stekao ulogom Michaela Corleonea u trilogiji Kum Francisa Forda Coppole. Nezaboravne uloge ostvario je u filmovima kao što su Serpico, Pasje poslijepodne, Lice s ožiljkom, Glengarry Glen Ross, Carlitov način, Vrućina, Đavolji odvjetnik i Mletački trgovac.
Devet je puta nominiran za Oscara, a osvojio ga je za najboljeg glumca 1992. godine, za film Miris žene. Dobio je četiri Zlatna globusa (od devetnaest nominacija), dvije nagrade Tony, dvije nagrade Emmy te prestižnu nagradu Obie.