Ne možemo vjerovati da ovo govorimo, ali... Ljudi, ovo su fejk fotke

Na prvu izgledaju nevino i slatko - fotka "mame" s bebom, pozadina puna božićnih lampica, a u opisu molba da ostaviš "samo jedno malo crveno srce" ili "amen za anđela". Ista scena ponavlja se na tisućama profila i grupa, često s gotovo identičnim tekstovima. U stvarnosti, iza tog "obiteljskog trenutka" najčešće ne stoji nikakva mama, nego generirana slika i profil koji postoji samo zato da prikupi tvoje lajkove, komentare i pratitelje – a kasnije ih pretvori u novac ili čak ozbiljniju prevaru.

Riječ je o novom tipu "mamaca za klikove" - emotivne objave s bebama, starcima, bolesnicima ili životinjama koje koriste AI-generirane, dakle potpuno lažne fotografije, kako bi nagurale lajkove, komentare i pratitelje, a zatim te profile iskoristile za zaradu ili prevare.​

Kako funkcioniraju ove objave

Takve stranice serijski objavljuju gotovo identične fotke i statuse ("moja kći je anđeo, ostavi joj srce", "nitko me nikad nije blagoslovio, reagiraj ako vidiš ovo" i sl.), a u pozadini se često radi o istom mrežnom "farmeru" koji upravlja desecima stranica.​

Slike su generirane u alatima poput Midjourneyja ili sličnih modela; prepoznat ćeš ih po plastičnom, previše savršenom izgledu, čudnim prstima, zubima, odrazima ili proporcijama koje ne štimaju. Na svu sreću, ovakvi genijalci još nisu uspjeli usavršiti AI vještine. Ono po čemu nećeš prepoznati ovakvu objavu je broj lajkova. Naime, nažalost, ovakve objave redovito imaju desetke tisuća lajkova.​

Zašto to rade

Cilj je nagomilati ogromnu količinu angažmana (reakcije, komentari "bože, prekrasna je", shareova), jer Facebookov algoritam takav sadržaj dodatno gura u feed.​ Kada stranica skupi dovoljno pratitelja, vlasnici je mogu prebaciti na nešto sasvim drugo: prodaju lažnih proizvoda, guranje clickbait portala punih reklama ili čak klasične online prijevare i krađu podataka.​

Gdje je tu rizik za korisnike

I "bezazleni" lajk pomaže da takve stranice rastu i kasnije lakše dopru do žrtava koje će kliknuti na sumnjive linkove, uplatiti "donaciju" ili otkriti osobne podatke u inboxu.​

Dio ovih profila ciljano skuplja i stvarne fotke djece – npr. roditelji u komentaru stave sliku svog klinca – što onda može završiti u bazama za deepfakeove ili druge oblike zloupotrebe, na što upozoravaju i stručnjaci za online sigurnost djece.​

Kako se zaštititi i reagirati

• Ne ostavljaj lajk niti komentar na ovakve objave, čak ni "samo da podržiš dijete" – time radiš upravo ono što autori žele.​
• Provjeri stranicu: ako je prepuna istih tipova slika, nema normalnih objava niti interakcije autora s ljudima u komentarima, vrlo vjerojatno se radi o spam/AI profilu.​
• Objavu možeš prijaviti kao "lažne vijesti" ili "spam" i sakriti je, a profil blokirati; time algoritmu šalješ signal da ti takav sadržaj ne želiš gledati.