HRVATSKA je sinoć u finalu Eurosonga zauzela 13. mjesto u ukupnom poretku.
Iako ste možda razočarani rezultatom (razumijemo, i mi smo), Let 3 sinoć je za Hrvatsku ostvario značajan uspjeh.
Ranijih je godina, točnije od 2009. do 2022., žiri glasao i u polufinalima, gdje je činio 50% ukupnih glasova. Ove je godine došlo do izmjene pravila pa je odluka o kvalifikantima bila prepuštena isključivo publici, no ne i odluka o pobjedniku. Žiri je mogao glasati u finalu te je i odlučio o pobjedniku. Finskoj je publika dala 376 bodova, 133 više nego Švedskoj, no Švedska je trijumfirala zahvaljujući žiriju koji ju je nagradio s 340 bodova.
Da žiri nije glasao u finalu, Finska bi nadmoćno pobijedila, a Hrvatska bi bila sedma. Publika je letovce nagradila s visokih 112 bodova, no žiri ih je unazadio dodijelivši im samo 11 bodova i stavivši ih na predzadnje, 25. mjesto.
Let 3 najuspješniji hrvatski predstavnik 21. stoljeća prema publici
U polufinalu, kada je glasala samo publika, Let 3 je dalje prošao s osmog mjesta, skupivši 76 bodova.
U posljednjih 20 godina nitko od hrvatskih predstavnika nije uspio biti toliko visoko rangiran kod publike u finalu, što Mamu ŠČ! čini najuspješnijom hrvatskom pjesmom 21. stoljeća kada je riječ o glasovima publike.
2017. godine Jacques Houdek je uspio ući u top 10 finala prema glasovima publike koja je pjesmu My Friend stavila na deveto mjesto, dodijelivši joj 103 boda, no i njega je unazadio žiri, koji ga je smjestio na 22. mjesto. Nina Kraljić je godinu ranije prema glasovima publike u finalu bila 19.
Jacques u polufinalu skupio više bodova publike
Jacques je ostvario bolji rezultat u polufinalu od Leta 3. 2017. godine u polufinalu je glasao žiri, no Jacques se uspio plasirati dalje jer ga je publika stavila na peto mjesto sa 104 boda.
Žiri mu je dao samo 37 bodova, no to je bilo dovoljno da prođe u finale sa sveukupno osmog mjesta u polufinalu.
Pogled na 20. stoljeće
Ako pogledamo povijest Hrvatske na Eurosongu od 1993. godine, kada smo prvi put samostalno sudjelovali, dvije naše predstavnice su prema publici bile bolje od Leta 3 u finalu.
Riječ je o Danijeli Martinović, koja je s pjesmom Neka mi ne svane 1998. godine osvojila peto mjesto, i Doris Dragović, koja je godinu kasnije s pjesmom Marija Magdalena bila četvrta.
1997. godine prvi put je na Eurosong uveden televoting kao alternativa glasanju žirija, a taj sistem je koristilo samo pet država.
Godinu kasnije skoro su se sve države natjecateljice prebacile na televoting, izuzev Turske, Rumunjske i Mađarske, čije je bodove određivao žiri. 1999. godine također su gotovo sve države odluku o bodovima prepustile isključivo publici.
Podsjetimo, Hrvatska je posljednji put u top 10 finala Eurosonga ušla prije 22 godine, odnosno 2001., kada je većinski glasala publika. Tada je našu državu predstavljala Vanna s pjesmom Strings of My Heart. Hrvatska je u finalu dobila 42 boda, što je bilo dovoljno za 10. mjesto.
Nakon te godine Hrvatska više nijednom nije uspjela ući među 10 najboljih.