NA SPLITSKIM Bačvicama već danima stoji odbačeni, raštimani i oštećeni klavir o kojemu se od jučer piše u svim hrvatskim medijima. Klavir je u vlasništvu Joška Rajčića, vlasnika splitskog History Bara koji je zatvoren i uklonjen s Bačvica jer je bio ilegalan. Klavir zbog veličine nije stao u kombi te ga je vlasnik jednostavno ostavio na Bačvicama i prekrio najlonom, a kada je slika ostavljenog instrumenta dospjela na društvene mreže, nastao je ogroman medijski interes.
"Klavir je prodan u Englesku za 47 tisuća eura", kaže nam Joško Rajčić koji više nije bio raspoložen za daljnji razgovor. Na pitanje kada je i za koliko novca kupio klavir koji nalikuje modelu koji je proizvodio Alois Girikowsky u Beču u 19. stoljeću, Rajčić tvrdi da ga je dobio na poklon prije pet godina.
Hrvatski mediji su kao činjenicu prenijeli da je klavir prodan za 47 tisuća eura.
Tko kome poklanja klavir kakav vrijedi desetke tisuća eura za ilegalnu birtiju na Baćama, kako je moguće da je takav instrument u stanju u kakvom jest i tko bi ga ostavio deset dana na jugu i kiši?
Osim ako nije riječ o kopiji ili potpuno bezvrijednom klaviru koji ne vrijedi ni tisuću kuna.
"Klavir je bezvrijedan"
Budući da gospodinu Rajčiću nismo povjerovali da su Englezi za par sati kupili klavir koji već deset dana kisne na Bačvicama, u pomoć smo pozvali gospodina Dubravka Jantoleka, vlasnika obrta za popravak i ugađanje klavira, koji nam je potvrdio da klavir s Bačvica ne vrijedi ništa.
"Zagreb je pun takvih klavira. Vlasnici ih poklanjaju, ali ih rijetko tko želi uzeti. Oni doslovno zauzimaju par kvadrata u stanu i to je sve. Takav klavir ne zadovoljava ni minimalne tehničke uvjete, pogotovo u ovakvom stanju. U njega bi se moralo uložiti dosta novca da bi bio dobar za nekog tko je u osnovnoj školi", kaže nam Jantolek.
Cifre od nekoliko desetaka tisuća eura su nerealne, dodaje Jantolek.
"Znalo se dogoditi da takav klavir dosegne veliku vrijednost na nekoj aukciji, ali cijenu mu može dati samo poznat vlasnik", kaže Jantolek.
Ipak, neki se odluče za popravak, restauraciju i ugrađivanje nove mehanike i na ovakvim klavirima, ali to su, kaže nam Jantolek, ljudi koji su ga naslijedili ili ljudi za koje taj klavir ima sentimentalnu vrijednost.
Na pitanje koliko bi platio klavir s Bačvica Jantolek kaže da ga ne bi uzeo ni besplatno.
"Svakako se nije trebao ovako bacati"
Profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i poznati hrvatski pijanist Mladen Janjanin tvrdi isto.
"U 19. stoljeću bila je masovna manufaktura klavira i u to vrijeme je i srednji stalež u kući imao barem pianino. No ovakav model nije zaživio i danas nema vrijednost kakvu imaju klaviri nekih drugih austrijskih ili njemačkih proizvođača", govori Janjanin za Index.
I Janjanin kaže da bi u klavir trebalo uložiti jako puno novca da bi zadovoljio neke minimalne tehničke specifikacije i da bi se na njemu sviralo.
"Svakako se nije trebao ovako bacati. Ovakvi klaviri se mogu pokloniti nekom muzeju ili udruzi da stoje kao ukras ili podsjetnik na to vrijeme", zaključuje.