Od pametnih prstenova i mobilnih aplikacija do pametnih madraca, tehnologija za praćenje sna nikada nije bila dostupnija. Ovi alati obećavaju detaljan uvid u naše navike spavanja - koliko dugo i koliko kvalitetno spavamo, pa čak i predlažu idealno vrijeme za odlazak u krevet i buđenje. Ipak, ova tehnološki vođena potraga za savršenim odmorom ne donosi uvijek željene rezultate. Za neke ljude može postati kontraproduktivna i dovesti do stanja koje su stručnjaci nazvali ortosomnija, piše HuffPost.
Ortosomnija je stanje koje karakterizira loš san uzrokovan opsesivnom potragom za onim optimalnim. Ovaj novi pojam, koji su istraživači skovali 2017. godine, još nije službeno priznat kao dijagnoza u DSM-5, priručniku za mentalne poremećaje. No, to bi se moglo promijeniti s obzirom na to da sve više ljudi koristi nosivu tehnologiju za praćenje najrazličitijih biometrijskih podataka.
"Ortosomnija je kada se ljudi toliko zaokupe pokušajima da spavaju ‘savršeno’ da ih stres zapravo sprječava da dobro spavaju", rekao je za HuffPost dr. Raj Dasgupta, liječnik medicine spavanja i glavni medicinski savjetnik za Sleepopolis. "Često je pokreću podaci s uređaja za praćenje sna. Ljudi vide nisku ocjenu i počnu se brinuti zbog toga noć za noći. Ironično, što se više trude kontrolirati svoj san, to im je gore."
Ortosomniju možemo usporediti s ortoreksijom - pretjeranom preokupacijom zdravom prehranom koja doseže psihološki nezdravu razinu. Oba pojma potječu od grčke riječi "orthos", što znači "ravan" ili "ispravan", i oba ukazuju na potencijalnu tamnu stranu suvremenih wellness trendova.
"Okruženi smo informacijama koje potpiruju vatru ortosomnije", rekao je neurolog i specijalist za spavanje dr. Chris Winter. "Članci su posvuda koji previše patologiziraju san i čine da se normalni usponi i padovi sna čine neposredno opasnima." On objašnjava kako takvi sadržaji često ne dopiru do ljudi kojima su zaista potrebni, već do onih koji se već bore s nesanicom, čime se samo pojačava njihova potraga za savršenstvom.
"Perfekcionističke tendencije i potreba za kontrolom igraju veliku ulogu", rekao je Martin Seeley iz MattressNextDay. "Ljudi koji pate od ortosomnije mogu ići do krajnjih granica kako bi usavršili svaki pojedini dio svoje rutine spavanja - postavljajući strogi raspored spavanja, uzimajući dodatke prehrani i izbjegavajući plavo svjetlo." Taj ekstremni pritisak da se pridržavaju rutina može im otežati da zaspu ili ostanu spavati.
"U svojoj srži, ortosomnija je anksioznost zbog izvedbe, pa je na taj način vjerojatno postojala oduvijek", dodao je Winter. Međutim, moderna tehnologija učinila je naše "rezultate" spavanja konkretnijima.
"Ortosomnija je definitivno noviji problem", rekao je Dasgupta. "Porast nosive tehnologije i aplikacija za spavanje učinio je ljude hiper-svjesnima svojih obrazaca spavanja, ponekad do te mjere da se to izjalovi. Ovi alati mogu biti korisni, ali ako se više oslanjate na brojeve nego na to kako se zapravo osjećate, tu počinju problemi."
"Simptomi ortosomnije mogu uključivati pretjeranu zabrinutost zbog trajanja i kvalitete sna, anksioznost povezanu s uvidima podataka iz uređaja za praćenje sna i nadzora, pretjerano vrijeme provedeno u pokušaju poboljšanja metrika i možda poteškoće s uspavljivanjem ili održavanjem sna u odnosu na pokušaj poboljšanja metrika", rekao je dr. William J. Healy s Medicinskog fakulteta u Georgiji.
Ako pratite svoj san, obratite pozornost kako to utječe na vaše stvarno iskustvo spavanja.
"Neki su znakovi upozorenja stalno provjeravanje aplikacije za spavanje, osjećaj frustracije ili tjeskobe zbog sna ili buđenje s osjećajem umora čak i nakon što ste proveli cijelu noć u krevetu", rekao je Dasgupta. "Ljudi bi također mogli imati problema s uspavljivanjem ili se često buditi tijekom noći jer su im misli toliko usredotočene na to kako bi ‘trebali’ spavati."
Veliki problem s ortosomnijom leži u tome što ni najbolji uređaji za praćenje sna nisu potpuno točni. Zbog toga ljudi koji zapravo dobro spavaju mogu povjerovati u suprotno, što dovodi do stresa koji im posljedično narušava san.
"Općenito, uređaji za praćenje sna ne mjere sam san, faze sna ili budnosti nakon početka sna", napomenula je dr. Indira Gurubhagavatula sa Sveučilišta Pennsylvania. "Oni koriste neizravne podatke poput otkucaja srca, pokreta ili položaja tijela kako bi procijenili je li osoba budna ili spava. Mogu vam čak reći da je taj ‘san’ ‘lagan’, ‘dubok’ ili ‘REM’ san." Dodala je da su algoritmi koje koriste često poslovna tajna, što znači da nedostaje transparentnosti o tome kako se točno donose procjene.
"Zlatni standard za mjerenje sna obično se provodi u laboratoriju, koristeći meke elektrode zalijepljene na vlasište, koje procjenjuju električnu aktivnost mozga, i elektrode blizu očiju kako bi se vidjelo događa li se REM san", rekla je Gurubhagavatula. "Nosivi uređaji za praćenje ne koriste takve signale za mjerenje sna."
Mnogi korisnici, međutim, nisu svjesni te razlike i brojeve sa svojih uređaja smatraju preciznim mjerilima sna.
"Mogu postati pod stresom ili tjeskobni kada se probude i shvate da nisu postigli željene rezultate metrika spavanja, a neki se čak mogu uvelike oslanjati na podatke svojih nosivih uređaja za samodijagnosticiranje poremećaja spavanja", rekla je Katie McCullar, istraživačica s Opće bolnice Massachusetts. Istraživači su zabilježili slučajeve pojedinaca toliko vezanih za podatke sa svojih uređaja da su odbijali vjerovati da su pogrešni, čak i nakon laboratorijskih studija koje su pokazale drugačije rezultate.
Pretjerana usredotočenost na odmor može postati kontraproduktivna, dovodeći do pojačane tjeskobe ili krivnje. Ljudi s ortosomnijom mogu otkazivati planove, preskakati vježbanje ili potpuno mijenjati rutinu kako bi postigli bolji rezultat spavanja.
"Vidjela sam pacijente koji koriste uređaje za praćenje sna kako se upuštaju u ponašanja koja mogu uzrokovati još više problema - na primjer, ležanje budni u krevetu satima, nadajući se da će dobiti bolji rezultat spavanja", rekla je Gurubhagavatula.
"Budući da uređaji za praćenje nisu sjajni u procjeni pravog sna u odnosu na mirno ležanje u krevetu, oni koji dugo ostaju u krevetu bez spavanja mogu dobiti umjetno više rezultate. To onda može potaknuti praksu dugotrajnog mirnog ležanja budnim u krevetu, što može pogoršati nesanicu."
"Liječenje ortosomnije može uključivati ograničavanje korištenja praćenja sna i čitanja o poboljšanju metrika spavanja, barem na neko vrijeme, kako bi se vidjelo poboljšavaju li se simptomi", rekao je Healy. Drugim riječima, razmislite o pauzi od potrage za savršenim snom vođene podacima.
"Predlažem da se malo odmaknete od praćenja sna", rekao je Dasgupta. "Ne morate zauvijek izbrisati svoju aplikaciju, ali možda je nemojte provjeravati svako jutro. Više se usredotočite na to kako se osjećate odmorno, a ne samo na brojeve na zaslonu."
Ako imate problema s odustajanjem od uređaja za praćenje, razmislite o razgovoru sa stručnjakom za mentalno zdravlje. "Najbolji tretman je obično kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu, ili KBT-N", rekao je Dasgupta. "Pomaže ljudima da preoblikuju svoje misli o snu."
U konačnici, cilj je usredotočiti se na to kako se osjećate, a ne na ono što podaci govore. Pridržavajte se zdravih navika spavanja, ali nemojte ulagati previše truda u praćenje i postizanje specifičnih ciljeva.
"Potičem pacijente da se većinu dana pridržavaju dobre higijene spavanja", rekla je Gurubhagavatula, navodeći dosljedno vrijeme odlaska na spavanje, umjerenost s kofeinom i alkoholom, zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu i ugodno okruženje za spavanje. "Međutim, postoji prostor za odstupanja i ne mora se biti savršen 100% vremena." Kao i u drugim područjima života, cilj je ravnoteža, a ne savršenstvo.