"GENETIKA puni pištolj, a okolina povlači okidač", rekao je genetičar Francis Collins dok je objašnjavao kako geni mogu stvoriti predispoziciju, ali način života određuje hoće li se ta predispozicija pretvoriti u bolest. Upravo to vrijedi i za debljinu, jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, koji sve više pogađa i žene u reproduktivnoj dobi.
U novoj epizodi podcasta Istina o debljini u Index Studiju razgovarale su voditeljica Antonija Mandić i prof. prim. dr. sc. Jelena Marušić, dr. med., specijalistica ginekologije i porodništva te subspecijalistica ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije iz Splita. Osim što debljina utječe na žensko tijelo, hormone i plodnost, doktorica je istaknula da se debljina danas više ne promatra kao estetski, već kao ozbiljan javnozdravstveni problem koji zahvaća sve generacije žena.
Što nam je sve rekla pogledajte u video podcastu.
"Prije se debljinu doživljavalo kao krivnju pacijenta, a danas znamo da je riječ o multifaktorskoj bolesti", rekla je dr. Marušić i dodala kako posljednjih 10 do 20 godina svjedočimo pravoj pandemiji debljine.
"Nema toga u čemu debljina u životu žene čini nešto dobro", rekla je doktorica i objasnila kako višak kilograma utječe na hormonalnu ravnotežu i plodnost.
Kod djevojaka u pubertetu često uzrokuje neredovite cikluse, obilna krvarenja i pogoršava sindrom policističnih jajnika (PCOS).
U reproduktivnoj dobi znatno smanjuje šansu za trudnoću, povećava rizik od spontanih pobačaja, mrtvorođene djece i komplikacija u trudnoći, poput preeklampsije. Prema riječima dr. Marušić, žene često nisu svjesne koliko višak kilograma utječe na trudnoću i oporavak nakon poroda.
"Najlakše je o redukciji težine razgovarati kad govorimo o dobrobiti djeteta", smatra liječnica. "Nema žene koja ne želi najbolje za svoje dijete", dodala je.
Gubitak težine prije planiranja trudnoće može drastično poboljšati izglede za začeće.
"Već 5 do 10 kilograma manje može vratiti ovulaciju", istaknula je doktorica. Muškarci s viškom kilograma imaju lošije spermiograme, dok mršavljenje, kaže, može poboljšati sliku za čak 50 do 80 posto.
S godinama, osobito u perimenopauzi i menopauzi, debljina postaje sve češća. Čak polovica žena u tom razdoblju ima prekomjernu težinu.
"Gubitak estrogena usporava metabolizam, raste visceralna masnoća i povećava se rizik od kardiovaskularnih i onkoloških bolesti", pojasnila je.
Ako se ne pazi na prehranu i kretanje, kaže, moguće je dobiti i do 1.5 kilograma godišnje, što kroz deset godina znači 10 do 15 kilograma viška.
Doktorica Marušić jasno poručuje: ne postoje debeli i zdravi ljudi.
"Čak i oni koji su zasad zdravi, od debljine će kad-tad oboljeti", rekla je i istaknula kako je kronično prejedanje suprotnost dugovječnosti.
Da bi se stanje u društvu promijenilo, edukacija o prehrani treba početi vrlo rano, već u vrtićima i školama.
"Treba učiti djecu što su zdrave namirnice i grickalice, kada i koliko jesti", rekla je, ali dodala i da se primjećuje pozitivan trend. Sve više ljudi vježba, ide u teretane i brine o sebi.
Za kraj, dr. Marušić je poručila kako nikad nije kasno.
"Potražite pomoć, nađite liječnika s kojim ćete zajedno raditi na gubitku kilograma. Dajte sebi priliku da uđete u stare rebatinke (traperice, op.a.) i uživate u životu."
Sponzorirani sadržaj donose Index i Novo Nordisk u skladu s najvišim profesionalnim standardima.