Znanstveni časopis The Lancet i neprofitna organizacija EAT objavili su u četvrtak izvješće o "planetarno zdravoj prehrani" – prehrambenom obrascu koji će istodobno čuvati ljudsko zdravlje i okoliš. Cilj izvješća je omogućiti i preporučiti zdravu prehranu za 10 milijardi ljudi do sredine ovog stoljeća, a pritom zaustaviti emisiju stakleničkih plinova, ekstenzivno korištenje tla i vode te sačuvati bioraznolikost.
U sastavljanju izvješća sudjelovalo je više od 70 znanstvenika, istraživača i sveučilišnih profesora iz cijelog svijeta – stručnjaka za nutricionizam, klimatske znanosti, poljoprivredu i ekonomiju.
Njihova preporuka ukratko glasi: ljudska prehrana treba se kalorijski temeljiti na cjelovitim žitaricama, povrću i voću, najviše na mahunarkama i orašastim plodovima. Umjereno treba konzumirati mlijeko i mliječne proizvode, ribu i perad, a crveno meso smanjiti na jednu porciju tjedno i izbaciti dodane šećere te ultra-prerađenu hranu.
Proizvodnja hrane stvara oko 30 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova. Ako bi cijeli svijet počeo jesti u skladu s preporukama EAT Lanceta, te bi se emisije mogle prepoloviti, navodi se u izvješću. Znanstvenici su također procijenili učinke na život i zdravlje ako bi se većina svjetske populacije prebacila na preporučenu prehranu.
Loše prehrambene navike veliki su čimbenik rizika za bolesti i preranu smrt. Hrana koju jedemo može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka. Problemi nastaju ako jedemo premalo cjelovitih žitarica, premalo voća i povrća, previše crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda te previše soli.
Tranzicija na prehranu prema EAT Lancetu mogla bi spriječiti 15 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, procjenjuje ovo izvješće. "Ono što odlučimo staviti na tanjur može spasiti milijune života, smanjiti emisije za više milijardi tona, usporiti gubitak biološke raznolikosti i stvoriti pravednije ekonomske prilike", napisao je švedski klimatski znanstvenik Johan Rockström u priopćenju za medije.
Konkretno, izvješće preporučuje da se prosječno dnevno ne konzumira više od 15 grama crvenog mesa (teletina, govedina, svinjetina i janjetina) – ili jednu porciju tjedno. Imajući na umu da Hrvati prosječno dnevno pojedu oko 150 grama crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda, jasno je kakve bi promjene i teška odricanja bila potrebna da hrvatska populacija prihvati ove preporuke.
Na pitanje koliko je realistično da globalno stanovništvo iz temelja promijeni prehranu, Line Gordon, profesorica znanosti o održivom razvoju pri Stockholm Resilience Centreu, kaže: "Da, naravno da je realistično. Pitanje je zapravo je li realistično nastaviti s današnjom proizvodnjom hrane koja uzrokuje velike društvene troškove u obliku narušenog zdravlja i utjecaja na okoliš."
Da bi se svjetsko stanovništvo hranilo prema preporukama EAT Lanceta, potrebna je velika transformacija poljoprivrede i načina proizvodnje hrane. Uzgoj mahunarki treba povećati za 190 posto, a povrća za 48 posto, dok bi se proizvodnja namirnica životinjskog podrijetla trebala smanjiti između 22 i 27 posto. Prema izvješću, globalna tranzicija bi zahtijevala investiciju od najmanje 500 milijardi dolara godišnje.
Kada je prije pet godina u The Lancetu objavljena prva studija o "planetarno zdravoj prehrani", u medijima i na društvenim mrežama krenula je kampanja otpora. Pod hashtagom #yes2meat pojavile su se kritike nezadovoljnih ljubitelja mesa. Na udaru su ponajprije bili znanstvenici koji stoje iza izvješća.
Tako je The Mirror za jednu od autorica studije napisao: "Ona je licemjerna mecena koja ne može odoljeti iskušenju da običnim ljudima diktira kako trebaju živjeti svoje živote i stigmatizira njihove svakodnevne prehrambene proizvode."
Line Gordon ističe da nije na znanstvenicima da zahtijevaju od ljudi velike promjene životnog stila: "To nije naša zadaća. Napisali smo izvješće u kojem iznosimo dokaze o tome što je zdrava prehrana te koje će biti društvene posljedice ako ne transformiramo sustav. Naši se savjeti mogu prilagoditi različitim kulturama. Obrok u Engleskoj bit će bitno drukčiji od obroka u Kini ili Meksiku."