Foto: Shutterstock
VELIKI hadronski sudarač (LHC) počet će ovaj tjedan s pokusima sudaranja čestica na dosad nezabilježenim brzinama, dok znanstvenici pokušavaju dobiti podatke koji će pomoći u rješavanju kozmoloških zagonetki poput postojanja "tamne materije".
LHC, podzemni ubrzivač elementarnih čestica promjera 27 km koji se nalazi nedaleko od Ženeve, razbijat će protone na 13 tera-elektron-volti (TeV), što je energija gotovo dvostruko veća od one postignute tijekom trogodišnjeg niza pokusa koji su u LHC-u počeli 2010. Tim je pokusima dokazano postojanje Higgsovog bozona, za što su 2013. godine dodijeljene dvije Nobelove nagrade.
Nitko ne zna točno što bi LHC mogao otkriti u novim sudarima čestica, ali znanstvenici se nadaju da će dobiti dokaze za takozvanu "novu fiziku".
Taj novi znanstveni koncept uključuje postojanje "tamne materije", za koju se, premda je nevidljiva, vjeruje da čini 96 posto mase svemira, te supersimetrije, koja predviđa da sve vidljive čestice imaju nevidljive parnjake.
"Jedina stvar koju sigurno znamo je da postoji 'nova fizika', jer model koji sada imamo nije potpun", rekao je Luca Malgeri, znanstvenik koji radi u CERN-u, europskom centru za fizikalna istraživanja koji upravlja LHC-om.
"To bi moglo biti povezano s tamnom materijom, ali i ne bi moralo. Moglo bi biti povezano i s nečim potpuno novim", dodao je Malgeri.
U kratkom priopćenju objavljenom u utorak, CERN je naveo da će u srijedu početi pristizati "LHC-ovi fizikalni podaci po prvi puta u posljednjih 27 mjeseci".