Rijetka pojava zabilježena u Aquariumu Pula: Snimljeno je presvlačenje hlapa

Foto: Shutterstock

AQUARIUM Pula danas je putem službenog profila na Facebooku podijelio jedinstven prizor koji se jako rijetko viđa u prirodnom okruženju. Naime, u petak 15. kolovoza u akvariju je zabilježeno presvlačenje hlapa (Homarus gammarus), procesa koji omogućuje ovim rakovima rast tijekom cijelog života.

"U petak, 15. kolovoza, zabilježili smo pojavu koju je, zbog skrovitog načina života vrste, u prirodi rijetko moguće promatrati: presvlačenje hlapa (Homarus gammarus). U tom procesu hlap odbacuje stari tvrdi oklop i stvara novi, što mu omogućuje rast tijekom cijelog života", priopćili su iz Aquariuma Pula.

Kako izgleda proces presvlačenja

Presvlačenje, odnosno ekdisis, složen je biološki proces karakterističan za više rakove poput kozica, škampa, jastoga, rakovica i rakova samaca.

"Za razumijevanje procesa presvlačenja potrebno je poznavati građu oklopa viši rakova. Žlijezde u njihovoj koži izlučuju kutikulu, tvrdi sloj građen uglavnom od hitina, ugljikohidrata sličnog celulozi u biljaka. Duge hitinske niti isprepliću se u čvrstu mrežu, a umetanjem vapnenca i fosfata između njih kutikula postaje još jača te nastaje pravi zaštitni oklop, egzoskelet", navode iz Aquariuma.

Egzoskelet se sastoji od četiri dijela: površinske epikutikule bez hitina, egzokutikule s hitinom i vapnencem, endokutikule s hitinom i proteinima te epiderme, najgornjeg sloja kože.

U petak, 15. kolovoza, zabilježili smo pojavu koju je, zbog skrovitog načina života vrste, u prirodi rijetko moguće promatrati: presvlačenje hlapa (Homarus gammarus). U tom procesu hlap odbacuje stari tvrdi oklop i stvara novi, što mu omogućuje rast tijekom cijelog života. Presvlačenje, odnosno ekdisis, niz je usklađenih razgrađujućih i izgrađujućih reakcija u tijelu viših rakova, među koje ubrajamo kozicu, škampa, jastoga, rakovicu i rakove samce. Za razumijevanje procesa presvlačenja potrebno je poznavati građu oklopa viših rakova. Žlijezde u njihovoj koži izlučuju kutikulu, tvrdi sloj građen uglavnom od hitina, ugljikohidrata sličnog celulozi u biljaka. Duge hitinske niti isprepliću se u čvrstu mrežu, a umetanjem vapnenca i fosfata između njih kutikula postaje još jača te nastaje pravi zaštitni oklop, egzoskelet. On se sastoji od četiri dijela: površinske epikutikule bez hitina, egzokutikule s hitinom i vapnencem, endokutikule s hitinom i proteinima te epiderma, najgornjeg sloja kože. Presvlačenje počinje diobom stanica epiderma i njegovim nabiranjem, što uzrokuje apolizu: odvajanje starog egzoskeleta od tijela raka i nastajanje praznog prostora između njega i nove kutikule. Stara endokutikula i egzokutikula razgrađuju se, a nutrijenti i minerali prenose u novu kutikulu. U isto vrijeme, u prazan međuprostor nakuplja se voda (egzuvijalna tekućina) koja pritišće stari oklop i uzrokuje njegovo pucanje na spoju s repom, nakon čega rak izlazi. Budući da je nova kutikula pri izlasku mekana, rak pojede stari egzoskelet kako bi iskoristio kalcij za njezino očvršćivanje, a dok se to ne dogodi ostaje skriven.

Posted by Aquarium Pula on Tuesday, August 19, 2025

Faze u kojima hlap mijenja oklop

Sam proces presvlačenja započinje diobom stanica epiderma i njegovim nabiranjem, što uzrokuje odvajanje starog egzoskeleta od tijela. Taj se trenutak naziva apoliza, a između starog oklopa i nove kutikule nastaje prazan prostor. Stara endokutikula i egzokutikula postupno se razgrađuju, dok se nutrijenti i minerali prenose u novu kutikulu.

"U isto vrijeme, u prazan međuprostor nakuplja se voda (egzuvijalna tekućina) koja pritišće stari oklop i uzrokuje njegovo pucanje na spoju s repom, nakon čega rak izlazi", pojašnjavaju stručnjaci iz Aquariuma Pula.

"Budući da je nova kutikula pri izlasku mekana, rak pojede stari egzoskelet kako bi iskoristio kalcij za njezino očvršćivanje, a dok se to ne dogodi ostaje skriven", zaključuju.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.