AQUARIUM Pula danas je putem službenog profila na Facebooku podijelio jedinstven prizor koji se jako rijetko viđa u prirodnom okruženju. Naime, u petak 15. kolovoza u akvariju je zabilježeno presvlačenje hlapa (Homarus gammarus), procesa koji omogućuje ovim rakovima rast tijekom cijelog života.
"U petak, 15. kolovoza, zabilježili smo pojavu koju je, zbog skrovitog načina života vrste, u prirodi rijetko moguće promatrati: presvlačenje hlapa (Homarus gammarus). U tom procesu hlap odbacuje stari tvrdi oklop i stvara novi, što mu omogućuje rast tijekom cijelog života", priopćili su iz Aquariuma Pula.
Presvlačenje, odnosno ekdisis, složen je biološki proces karakterističan za više rakove poput kozica, škampa, jastoga, rakovica i rakova samaca.
"Za razumijevanje procesa presvlačenja potrebno je poznavati građu oklopa viši rakova. Žlijezde u njihovoj koži izlučuju kutikulu, tvrdi sloj građen uglavnom od hitina, ugljikohidrata sličnog celulozi u biljaka. Duge hitinske niti isprepliću se u čvrstu mrežu, a umetanjem vapnenca i fosfata između njih kutikula postaje još jača te nastaje pravi zaštitni oklop, egzoskelet", navode iz Aquariuma.
Egzoskelet se sastoji od četiri dijela: površinske epikutikule bez hitina, egzokutikule s hitinom i vapnencem, endokutikule s hitinom i proteinima te epiderme, najgornjeg sloja kože.
U petak, 15. kolovoza, zabilježili smo pojavu koju je, zbog skrovitog načina života vrste, u prirodi rijetko moguće promatrati: presvlačenje hlapa (Homarus gammarus). U tom procesu hlap odbacuje stari tvrdi oklop i stvara novi, što mu omogućuje rast tijekom cijelog života. Presvlačenje, odnosno ekdisis, niz je usklađenih razgrađujućih i izgrađujućih reakcija u tijelu viših rakova, među koje ubrajamo kozicu, škampa, jastoga, rakovicu i rakove samce. Za razumijevanje procesa presvlačenja potrebno je poznavati građu oklopa viših rakova. Žlijezde u njihovoj koži izlučuju kutikulu, tvrdi sloj građen uglavnom od hitina, ugljikohidrata sličnog celulozi u biljaka. Duge hitinske niti isprepliću se u čvrstu mrežu, a umetanjem vapnenca i fosfata između njih kutikula postaje još jača te nastaje pravi zaštitni oklop, egzoskelet. On se sastoji od četiri dijela: površinske epikutikule bez hitina, egzokutikule s hitinom i vapnencem, endokutikule s hitinom i proteinima te epiderma, najgornjeg sloja kože. Presvlačenje počinje diobom stanica epiderma i njegovim nabiranjem, što uzrokuje apolizu: odvajanje starog egzoskeleta od tijela raka i nastajanje praznog prostora između njega i nove kutikule. Stara endokutikula i egzokutikula razgrađuju se, a nutrijenti i minerali prenose u novu kutikulu. U isto vrijeme, u prazan međuprostor nakuplja se voda (egzuvijalna tekućina) koja pritišće stari oklop i uzrokuje njegovo pucanje na spoju s repom, nakon čega rak izlazi. Budući da je nova kutikula pri izlasku mekana, rak pojede stari egzoskelet kako bi iskoristio kalcij za njezino očvršćivanje, a dok se to ne dogodi ostaje skriven.
Posted by Aquarium Pula on Tuesday, August 19, 2025
Sam proces presvlačenja započinje diobom stanica epiderma i njegovim nabiranjem, što uzrokuje odvajanje starog egzoskeleta od tijela. Taj se trenutak naziva apoliza, a između starog oklopa i nove kutikule nastaje prazan prostor. Stara endokutikula i egzokutikula postupno se razgrađuju, dok se nutrijenti i minerali prenose u novu kutikulu.
"U isto vrijeme, u prazan međuprostor nakuplja se voda (egzuvijalna tekućina) koja pritišće stari oklop i uzrokuje njegovo pucanje na spoju s repom, nakon čega rak izlazi", pojašnjavaju stručnjaci iz Aquariuma Pula.
"Budući da je nova kutikula pri izlasku mekana, rak pojede stari egzoskelet kako bi iskoristio kalcij za njezino očvršćivanje, a dok se to ne dogodi ostaje skriven", zaključuju.