Spojevi u namirnicama poput kupina i kelja mogu potaknuti reakciju u mozgu sličnu onoj koju izaziva tjelovježba, sugerira novo istraživanje. Čini se da njihov trpki okus utječe na kemijske procese u mozgu povezane s motivacijom i aktivnošću, što je još jedan podsjetnik na to koliko prehrana utječe na naše tijelo, piše Food & Wine.
Znanstvenici s Tehnološkog instituta Shibaura objavili su krajem 2025. godine studiju u časopisu Current Research in Food Science, istražujući učinke konzumacije trpkih namirnica. Trpkost opisuju kao "suh, stežući, hrapav ili grub osjećaj" koji se javlja pri konzumaciji hrane bogate polifenolima, vrstom biljnih spojeva. Riječ je o namirnicama i pićima poput bobičastog voća i crnog vina, zbog kojih ponekad stisnemo usta.
Iako je poznato da su flavanoli - vrsta polifenola - povezani s pozitivnim zdravstvenim ishodima poput manjeg rizika od kardiovaskularnih bolesti i boljeg pamćenja, ostalo je nejasno kako utječu na živčani sustav i funkciju mozga, s obzirom na to da se samo male količine apsorbiraju u krvotok.
Kako bi bolje razumio njihov učinak, tim predvođen dr. Yasuyukijem Fujiijem i profesorom Naomijem Osakabeom istražio je kako sam trpki okus služi kao signal mozgu. "Flavanoli imaju trpak okus", izjavio je Fujii. "Naša je pretpostavka bila da taj okus djeluje kao podražaj koji šalje signale izravno u središnji živčani sustav. Vjerujemo da se stimulacija flavanolima prenosi osjetilnim živcima, aktivira mozak i potom putem simpatičkog živčanog sustava izaziva fiziološke reakcije u ostatku tijela." Jednostavnije rečeno, znanstvenici vjeruju da okus putem živaca šalje poruku mozgu, koja zatim potiče tjelesnu reakciju.
Kako bi testirali svoju hipotezu, istraživači su jednoj skupini miševa davali oralne doze flavanola, dok je kontrolna skupina dobivala samo destiliranu vodu. Ustanovili su da su miševi koji su konzumirali flavanole "pokazali osjetno višu razinu fizičke aktivnosti, pojačano istraživačko ponašanje te bolje rezultate u zadacima učenja i pamćenja u usporedbi s kontrolnom skupinom".
Ovi nalazi, kako je objasnio tim, sugeriraju da flavanoli mogu izazvati širok fiziološki odgovor. Najzanimljiviji je onaj koji podsjeća na tjelesnu aktivnost, jer se čini da su flavanoli djelovali kao "umjereni stresor".
"Odgovori na stres izazvani flavanolima u ovoj studiji slični su onima koje potiče tjelesna aktivnost. Stoga, umjeren unos flavonola, unatoč njihovoj slaboj apsorpciji u tijelu, može poboljšati zdravlje i kvalitetu života", dodao je Fujii.
Prije nego što otkažete svoj trening, važno je napomenuti da ovo nije zamjena za vježbanje. Tim je objasnio da se radi o opažanju zabilježenom u studiji s blagim ishodima te da nalaz treba shvatiti kao zanimljivost koja bi vas mogla potaknuti da jedete više bobičastog voća.
Kao dodatni razlog za konzumaciju ovih namirnica, tim je također otkrio da su povisile "razine dopamina i njegovog prekursora levodope, zajedno s norepinefrinom i njegovim metabolitom normetanefrinom". Te kemikalije, dodali su, igraju ključnu ulogu u "motivaciji, pažnji, budnosti i regulaciji stresa". Stoga, ako ništa drugo, konzumacija ovih namirnica mogla bi vas barem motivirati da odete u teretanu.