Mnogi se hladnjaci često pretvore u zbirku posuda s ostacima hrane od prethodnih obroka. Dok neki pedantno označavaju datum na svakoj posudi, većina se oslanja na vizualni pregled ili test mirisa kako bi procijenila je li hrana još uvijek dobra za jelo. Ako nešto izgleda ili miriše čudno, baca se. Stručnjaci se slažu da je to uglavnom dobar pristup, no upozoravaju na nekoliko ključnih pravila kako biste izbjegli zdravstvene rizike, piše Simply Recipes.
Proces kvarenja hrane odvija se u tri faze. "Prvo ćete osjetiti neugodne mirise, zatim ćete vidjeti određeno propadanje, na primjer venuće povrća ili promjenu boje mesa, a zatim vidljiv rast poput sluzi na piletini, plijesni na siru", objašnjava Keith Warriner, profesor na Odsjeku za znanost o hrani na Sveučilištu Guelph u Kanadi.
Dok je kod voća i povrća kvarenje lako uočiti zbog plijesni ili smeđih mrlja, kod namirnica poput piletine ili tjestenine znakovi nisu uvijek vidljivi. Test mirisa može pomoći kod mesa, ribe i mlijeka, koji zbog visokog udjela proteina proizvode amonijak i druge spojeve neugodnog mirisa.
Međutim, kod mariniranog mesa ili sira miris može biti prikriven. Warriner ipak upozorava na važnu činjenicu: hrana kontaminirana patogenima poput salmonele može izgledati i mirisati potpuno normalno, a ipak uzrokovati bolest.
Prema Službi za sigurnost i inspekciju hrane Ministarstva poljoprivrede SAD-a, većinu ostataka sigurno je čuvati tri do četiri dana. Nakon toga raste rizik od razvoja štetnih bakterija. "Opći konsenzus je pet dana. Jednom kada hranu stavite u hladnjak, mikroorganizmi počinju rasti i ako postoje patogeni, mogli bi doseći opasne razine", kaže Warriner.
Bakterije poput E.coli, salmonele i listerije mogu uzrokovati bolesti koje se prenose hranom, sa simptomima od blage mučnine do ozbiljnijeg povraćanja i dehidracije. No, važno je razlikovati mikroorganizme koji kvare hranu od onih koji uzrokuju bolesti.
"Mikroorganizmi kvarenja učinit će hranu neugodnom s vremenom, ali to nije sigurnosni rizik", ističe Jacob Tuell, stručnjak za sigurnost hrane. No, ako se hrana predugo čuva u "opasnoj zoni" (između 4.4°C i 60°C), to potiče rast patogenih bakterija.
Ako imate ostatke u originalnom pakiranju, provjerite datume. Oznaka "najbolje upotrijebiti do" pokazatelj je kvalitete, a ne sigurnosti. "Ako se drži u hladnjaku, većina hrane može se sigurno konzumirati i nakon tog datuma", kaže Tuell. S druge strane, Warriner preporučuje strogo poštivanje datuma na delikatesnom mesu, pasteriziranim juhama, mekim sirevima i vakuumiranom mesu, jer se u tim slučajevima oznaka odnosi na sigurnost hrane.