MNOGI nakon Nove godine razmišljaju o dijeti, no u mnoštvu dostupnih informacija ponekad je teško snaći se i odlučiti koji je režim najučinkovitiji. Zato su stručnjaci sastavili popis dijeta koje su znanstveno dokazano najbolje.
Mediteranska dijeta
Godinama je broj 1, a u nju se kunu i zvijezde poput Penelope Cruz i Cameron Diaz. Liječnici je hvale zbog udjela voća, povrća i cjelovitih žitarica. Mnoštvo dokaza ukazuje na to da mediteranska dijeta jača zdravlje srca jer izbacuje unos zasićenih masti i dopušta samo mali unos maslaca, masnog mesa i peciva.
Također je bogata mononezasićenim mastima iz maslinovog ulja i orašastih plodova te omega-3 masnim kiselinama iz plodova mora koje podržavaju zdravo srce. Istraživanja su ovu prehranu povezala s niskim rizikom od dijabetesa tipa 2 i moždanog udara.
Dijeta za dugovječnost
Znanstvenici su utvrdili da je prehrana bogata cjelovitim žitaricama, mahunarkama i biljnim proteinima jedan od načina da našim životima dodamo godine.
Dijeta za dugovječnost uključuje 12-satni post i potpuno izbacivanje crvenog mesa. Dopuštena je neka riba, dok unos piletina mora biti vrlo nizak. Unos šećera i rafiniranih žitarica potrebno je smanjiti.
Povremeni post
Posljednjih godina popularnost povremenog posta je u porastu, i to s razlogom. I oblici 5:2 i 16:8 temelje se na povremenom postu, odnosno uključuju jedenje tijekom samo određenog vremenskog okvira u danu odnosno tjednu.
Oblik 5:2 znači konzumaciju hrane pet dana u tjednu, dok ju je dva dana potrebno ograničiti na 500 do 800 kalorija u danu. Model 16:8 odnosi se na 16 sati posta u danu i 8 sati kada je dozvoljeno jesti, obično između 10 sati ujutro i 18 sati poslijepodne.
Neka istraživanja sugeriraju da povremeni post pomaže kod mršavljenja, smanjujući tako rizik od razvoja bolesti srca i dijabetesa. Povezuje se i s duljim životom i navodno smanjuje rizik od nekih vrsta raka i neurodegenerativnih poremećaja.
Psihobiotička dijeta
Čak i oni koji ne žele izgubiti na težini mogu promijeniti svoju prehranu radi zdravstvenih dobrobiti. Psihobiotička dijeta, koja uključuje unos puno vlakana i fermentirane hrane, može smanjiti stres i poboljšati san, prema novim istraživanjima.
Pristup uključuje jedenje šest do osam porcija voća i povrća dnevno s visokim udjelom prebiotičkih vlakana, poput luka, poriluka, kupusa, jabuka i banana.
Oni koji je slijede također konzumiraju pet do osam porcija žitarica dnevno i tri do četiri povrća tjedno, kao i dvije do tri fermentirane namirnice dnevno - poput kiselog kupusa, kefira i kombuče.