Žene koje popiju samo jednu čašu vina dnevno te dvije vikendom suočene su sa znatno većim rizikom od razvoja srčanih bolesti, upozorava velika američka studija. Istraživači su otkrili da su žene koje konzumiraju više od osam alkoholnih pića tjedno imale gotovo 50 posto veću vjerojatnost za razvoj ovog potencijalno smrtonosnog stanja, piše Express.
Istraživanje Američkog koledža za kardiologiju (ACC) iz 2024. godine, jedno od najvećih ikad provedenih o povezanosti alkohola i koronarne bolesti srca, pokazalo je i da su osobe oba spola koje se povremeno opijaju izložene značajno većem riziku.
Srčani udari i drugi oblici srčanih bolesti u porastu su među mlađim generacijama, a koronarna bolest srca razvija se sužavanjem arterija koje opskrbljuju srce krvlju, što ograničava protok. Posljednjih desetljeća zabilježen je i porast konzumacije alkohola te povremenog opijanja među ženama.
"Kada je riječ o povremenom opijanju, i muškarci i žene koji prekomjerno piju imali su veći rizik od srčanih bolesti", objasnio je dr. Jamal Rana, kardiolog i vodeći autor studije. "No kod žena pronalazimo dosljedno veći rizik čak i bez takvog opijanja. Nisam očekivao ovakve rezultate kod žena u ovoj mlađoj dobnoj skupini jer obično vidimo povećan rizik od srčanih bolesti kod starijih žena. Ovo je bilo definitivno iznenađujuće."
Istraživački tim koristio je podatke više od 430.000 osoba - gotovo 243.000 muškaraca i 189.000 žena prosječne dobi od 44 godine - koje su se liječile u sklopu integrirane zdravstvene organizacije Kaiser Permanente u sjevernoj Kaliforniji. Nitko od sudionika na početku istraživanja nije imao dijagnosticiranu srčanu bolest.
Podaci o konzumaciji alkohola prikupljeni su tijekom rutinskih pregleda između 2014. i 2015. godine. Istraživači su zatim pratili dijagnoze koronarne bolesti srca kod sudionika tijekom sljedeće četiri godine. Na temelju samoprocjena, konzumacija alkohola podijeljena je u tri kategorije: niska (jedno do dva pića tjedno za oba spola), umjerena (tri do 14 pića tjedno za muškarce i tri do sedam za žene) i visoka (15 ili više pića tjedno za muškarce i osam ili više za žene).
Sudionici su također klasificirani prema tome jesu li se upuštali u povremeno opijanje, definirano kao konzumacija više od četiri pića za muškarce ili više od tri za žene u jednom danu unutar posljednja tri mjeseca. Osobe koje su izjavile da ne piju alkohol isključene su iz studije, a podaci su prilagođeni dobi, tjelesnoj aktivnosti, pušenju i drugim poznatim kardiovaskularnim faktorima rizika.
Tijekom četverogodišnjeg praćenja, kod ukupno 3108 pacijenata dijagnosticirana je koronarna bolest srca. Istraživači su utvrdili da je učestalost bolesti rasla s razinom konzumacije alkohola. Žene koje su prijavile visoku konzumaciju imale su 45 posto veći rizik od srčanih bolesti u usporedbi s onima koje su pile malo, te 29 posto veći rizik u usporedbi s onima koje su pile umjereno.
Najveća razlika uočena je u kategoriji povremenog opijanja. Žene iz ove skupine imale su čak 68 posto veću vjerojatnost za razvoj srčanih bolesti u usporedbi sa ženama koje su umjereno pile.
Muškarci s visokom ukupnom konzumacijom imali su 33 posto veću vjerojatnost za razvoj bolesti u usporedbi s muškarcima koji su pili umjereno. Zanimljivo je da nalazi nisu otkrili značajnu razliku u riziku između onih koji su prijavili umjerenu naspram niske konzumacije alkohola.
"Žene misle da su zaštićene od srčanih bolesti dok ne ostare, ali ova studija pokazuje da čak i ako ste mladi ili u srednjim godinama, ako konzumirate velike količine alkohola ili se povremeno opijate, izloženi ste riziku od koronarne bolesti srca", rekao je dr. Rana.
Istraživanja su pokazala da alkohol povisuje krvni tlak i potiče metaboličke promjene povezane s upalom i pretilošću, pri čemu žene drugačije metaboliziraju alkohol od muškaraca. Dr. Rana i njegov tim upozorili su da njihovi nalazi naglašavaju zdravstvene opasnosti konzumacije alkohola i važnost uzimanja u obzir tog faktora pri procjeni i prevenciji rizika od srčanih bolesti.
"Kada je riječ o srčanim bolestima, prvo nam na pamet pada pušenje, a o alkoholu ne razmišljamo kao o jednom od ključnih pokazatelja", dodao je dr. Rana. "Mislim da je potrebna znatno veća svijest, a alkohol bi ubuduće trebao biti dio rutinskih zdravstvenih procjena."
Jedan od nedostataka studije, predstavljene na Godišnjoj znanstvenoj sjednici ACC-a u Atlanti 6. travnja 2024., jest taj što se oslanja na samoprocjenu pacijenata, koji često podcjenjuju vlastitu konzumaciju alkohola. Zbog toga istraživači sugeriraju da su procjene rizika od srčanih bolesti povezanih s alkoholom u njihovoj studiji vjerojatno "konzervativne", odnosno da bi stvarni rizik mogao biti i veći.