KADA pomislite na wellness, možda ćete prvo pomisliti na neke moderne trendove današnjice koji uglavnom dolaze i SAD-a, ali postoji puno toga što datira iz povijesti, a potječe iz Europe.
"Postoji jedinstvena kultura blagostanja u Europi", kaže Beth McGroarty, direktorica istraživanja Global Wellness Institute, američke neprofitne grupe. Datira još od rimskih kupališta i starogrčke usredotočenosti na sprječavanje bolesti, a ne samo na liječenje.
"Europa ima svoje drevne tradicije medicinskog razmišljanja i wellnessa, a izgleda da im ne posvećujemo nikakvu pažnju."
Na starom kontinentu nalaze se i neke od najsretnijih, najzdravijih zemalja na svijetu, piše The Guardian. Što možemo naučiti iz europskih wellness praksi i tradicija?
Španjolska: siesta
Smatra se da se siesta, kratko popodnevno drijemanje, razvila u Španjolskoj kako bi se poljoprivrednicima omogućilo vrijeme odmaranja u najtoplijim dijelovima dana. Ta tradicija traje i danas u toj zemlji, a radno se vrijeme produžava kako bi se sve prilagodilo siesti.
Veliko istraživanje iz 2007. otkrilo je da su srčane bolesti rjeđe kod ljudi koji su redovito odmarali 30 minuta, dok je istraživanje iz 2010. otkrilo da bi popodnevni odmor mogao poboljšati sposobnost mozga za učenje.
"Čak i kratko odmaranje omogućava da prekinete vezu sa svijetom i tako pojačate energiju, fokus i kreativnost", kaže Paul Joseph, osnivač turističke tvrtke Health and Fitness Travel.
Island: riba
Island je stalno visoko rangiran u mjerenjima kao što su očekivani životni vijek i krvni tlak. Nalazi se na trećem mjestu u Bloombergovom indeksu najzdravijih zemalja za 2019. godinu, iza Španjolske i Italije.
Nordijska prehrana ima neke sličnosti s mediteranskom prehranom koja produžava život, iako u njoj ima manje voća i povrća, zagovara umjerenu konzumaciju masti i proteina s uljem kanole, divljim bobicama i korjenastim povrćem.
Prehrana bogata svježom ribom, a samim tim i omega 3 masnim kiselinama, smatra se ključnom za zdravlje na Islandu. Bakalarka, haringa i bakalar, uključujući i njihove najcjenjenije dijelove: obraze i jezike, sve je to dijetalno. Fermentirani morski pas nacionalno je jelo.
Uobičajeno je da Islanđani svakodnevno uzimaju ulje iz jetra bakalara tijekom zimskih mjeseci kada je teško dobiti dovoljno vitamina D od sunčeve svjetlosti. Koristi ribljeg ulja i omega 3 su sporne, ali njihovi zagovornici kažu da ublažavaju ukočenost zglobova povezanih s artritisom i poboljšavaju stanje zubi, nokti, kose i kože.
Italija: fango terapija
Iako je upotreba blata kao tretmana ljepote dokumentirana u drevnom Egiptu, a glina s obala Nila nanosila se na lice i kožu radi poboljšanja izgleda i teksture, u Italiji je popularizirana u rimsko vrijeme. Fango je talijanska riječ za blato.
Odatle se fango terapija proširila Rimskim Carstvom. Tretmani i oblozi od blata postaju uobičajeni spa tretmani širom Europe i dalje.
Dok se za različite vrste blata (pomiješanog s mineralnom ili termalnom vodom) kaže da imaju različita svojstva, fango terapija je najučinkovitija kao nježno sredstvo za čišćenje i ima opuštajuće, antistres učinke. Ovo se ne bi trebalo dovoditi u pitanje: kronični stres utječe na imunološki sustav i izaziva visok krvni tlak, umor, loše mentalno zdravlje pa čak i srčane bolesti.
Grčka: mediteranska prehrana
Postoji li nešto što mediteranska dijeta ne može napraviti? Ona sadrži uobičajene namirnice i zdrave navike iz nekoliko zemalja južne Europe, uključujući Grčku, Španjolsku, južnu Francusku, Portugal i Italiju. Kao takva, nije precizno definirana, ali je tipično da je bogata svježim voćem i povrćem, integralnim žitaricama, maslinovim uljem i nezasićenim mastima, s umjerenim unosom mlijeka.
Pokazalo se da su njene prednosti iznimno velike: povezane su s dužim životnim vijekom, zdravijim crijevima, boljim zdravljem srca, zaštitom od bolesti, nižim rizikom od depresije, prevencijom i ublažavanjem dijabetesa, čak i poboljšanjem sportskih dostignuća.
Finska: kontrastna terapija
Kultura saune postoji širom Europe, ali je duboko usađena u Finskoj, gdje na otprilike svaka dva čovjeka postoji po jedna sauna, kaže Finsko društvo za saunu. Tradicionalno, trebate ostati do svojih granica izdržljivosti u zajedničkoj sauni s vrlo visokom temperaturom, a zatim se uroniti u hladnu vodu ili snijeg i ponoviti to.
Doživljavanje hladnoće je presudno jer se smatra da kontrast između toplog i hladnog donosi zdravstvene koristi. Izgleda da ima snažan utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sustava", McGroarty.
Znanstvene su studije otkrile da je učinkovitost ove "kontrastne terapije" upitna. Ipak, hladni bazeni i sobe sa snijegom popularni su u kupalištima širom svijeta.
Francuska: sofrologija
Sofrologiju, praksu "dinamičnog opuštanja", razvio je jedan kolumbijski neuropsihijatar 60-ih godina, ali se ukorijenila u Francuskoj i Švicarskoj, gdje je i dalje jako popularna.
Ona kombinira istočne i zapadne utjecaje, meditaciju, tehnike disanja, nježno kretanje, pozitivnu psihologiju i vizualizaciju kako bi se stvorio osjećaj smirenosti i kontrole.
Iako se kaže da je ova praksa dinamičnija od mindfulness metode, koristi od njih su slične: upotrebljavaju se za kontrolu stresa, samorazvoj, pripreme za javni govor ili čak za porođaje. Francuske studije zabilježile su pozitivne učinke u pomaganju oboljelima od raka da upravljaju anksioznošću, stresom i strahom.
U Velikoj Britaniji sofrologija se uči u klinikama u Londonu za oko 100 funti na sat. U Francuskoj i Švicarskoj široko je pokrivena zdravstvenim osiguranjem, koriste je korporativni rukovoditelji i profesionalni sportaši (uključujući, kako se izvještava, i francuska nacionalna ragbi momčad) i predaje se u školama i bolnicama.
Danska: hygge
To je "gemütlich" na njemačkom i "gezelligheid" na nizozemskom; na engleskom jeziku možete reći "smelly candles". Kako god ga zvali, danski koncept "hygge" postao je globalni fenomen životnog stila 2016. godine.
"Hygge se odnosi na razinu udobnosti i druželjubivosti koji potiče osjećaj blagostanja", kaže Joseph. "Temelj ove prakse je da živite u svakodnevnom trenutku i cijenite sve oko sebe."
Nizozemska: uitwaaien
Ne postoji jednostavan prijevod, ali nizozemska riječ "uitwaaien" odnosi se na provođenje vremena vani kada je jako vjetrovito - obično u šetnji ili vožnji biciklom. Ako zamijenite "loš zrak" za "dobar zrak", vjeruje se da ćete se osjećati osvježeno i bistre glave.
"Taj osjećaj oduševljava - vjetar vas ometa, tako da je nekako meditativan, u smislu da ne možete razmišljati ni o čemu drugom", kaže McGroarty.
Mnoge sjevernoeuropske zemlje imaju ekvivalent japanskom terminu shinrin-yoku, što se odnosi na okrepljujuće učinke provođenja vremena u šumi ili parkovima.
Vrijeme provedeno na otvorenom u bilo kojem kapacitetu donosi koristi, poput povećanja razine vitamina D, poboljšanja raspoloženja i fokusa, poticanja za vježbanje i eventualnog smanjenja bola. Studija iz 2018. godine otkrila je da izlaganje zelenoj površini može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, prerane smrti, prijevremenog porođaja, stresa i visokog krvnog tlaka. Čak i samo dva sata tjedno mogu imati učinka.
Švedska: fika
U usporedbi sa zapadnom stankom za kavu, fika je još jedna jednostavna skandinavska wellness filozofija koja znači usporavanje radi davanja prioriteta društvenoj interakciji.
"To je obrok ili sastanak koji omogućava društvenu interakciju i jače veze, povećavajući osjećaj pozitivnosti, smirenosti i kreativnosti", kaže Joseph.
Okupljanje se može dogoditi u bilo koje doba dana - i "po mogućnosti nekoliko puta dnevno", savjetuje švedska vlada. Iako se peciva ili slatkiši često poslužuju, ključna svrha okupljanja je socijalna interakcija.
To je važno i u drugim područjima života u Švedskoj. Herman Rutgers, suosnivač neprofitne organizacije EuropeActive, napominje da je grupno vježbanje popularno u ovoj zemlji: "Vole raditi u grupama, družiti se i kasnije piti kavu".
Ova zemlja ima jednu od najviših stopa članstva u teretanama u svijetu - 21% stanovništva prijavljen je u fitness klubove.
Građenje društvene komponente kroz satove fitnesa ili vježbanje s prijateljem povećava motivaciju i odgovornost pa čak i poboljšava performanse. Studija sUniversity of Aberdeen iz 2016. utvrdila je da su ljudi više vježbali kada su to radili s prijateljem zbog emocionalne podrške.
Njemačka: kura
Koncept wellness turizma, koji po Bloombergu vrijedi 639 milijarde dolara, počeo je u Europi prije više stoljeća, kaže McGroarty. On ukazuje na dvjestogodišnju njemačku tradiciju kure: posvećenosti da se napravi duža stanka u svrhu blagostanja.
Od kraja 18. stoljeća do Drugog svjetskog rata bilo je uobičajeno da se ljudi povuku u sanatorij ili kupališta na tjedni ili mjesečni program odmora, svježeg zraka, kupanja i boravka u pari. McGroarty naziva dobro poznate destinacije: Baden-Baden i Bad Ems u Njemačkoj, Bad Gastein i Bad Ischl u Austriji, Bath u Velikoj Britaniji - našim Las Vegasom zdravlja, mjestima koja treba vidjeti i u kojima treba biti viđen. Skladatelji i pisci odlazili bi tamo raditi, a drugi bi se oporavljali od bolesti ili je uspješno izbjegli.
I danas se dvotjedna ili trotjedna kura u nekim zemljama može "dobiti na recept", preko zdravstvenog sustava, što potvrđuje činjenicu da su zdravi i odmorni radnici produktivniji.
Ideja da se napravi duža stanka samo da bi se dobro osjećali u suprotnosti je sa suvremenom modom kraćih, ispunjenijih balgdana - ali "njihalo će se morati vratiti", kaže McGroarty. Ona predviđa trend wellness subote jer se ljudi povlače na duže kako bi se oporavili od užurbanog svijeta.