TIJEKOM pandemije covida-19 svi smo postali svjesniji mnogih mjesta na kojima klice mogu živjeti, od određenih površina do predmeta koje svakodnevno koristimo. Jedna od takvih stvari je i novac za koji se vjeruje da može biti iznimno prljav. Zato se mnogi tijekom pandemije koronavirusa trude prakticirati bezgotovinsko plaćanje. No, je li to uopće potrebno?
Tijekom posljednjih šest mjeseci mnoge su trgovine i restorani prešli na bezgotovinsko poslovanje. Štoviše, još u ožujku je Južna Koreja na dva tjedna uklonila sve novčanice iz opticaja radi dezinfekcije - a neke je čak i spalila kako bi usporila širenje bolesti. Kina je poduzela slične korake čak i ranije, u veljači.
Mjesecima nakon početka pandemije Centri za kontrolu i prevenciju bolesti pojasnili su da prijenos putem površina možda nije tako uobičajen kao što se prvobitno strahovalo. Ali to ne znači da je papirnati novac potpuno čist. Pa, koliko je novac uopće prljav?
"Kao ljudi, prekriveni smo mikrobima", rekao je za HuffPost Philip M. Tierno, profesor mikrobiologije i patologije na Medicinskom fakultetu Grossman Sveučilišta New York.
Još 2014. godine istraživači iz Centra za genomiku i biologiju sustava u New Yorku identificirali su otprilike 3000 vrsta bakterija na dolarskim novčanicama iz banke na Manhattanu. Ti su mikrobi uključivali bakterije povezane s trovanjem hranom, stafilokoknim infekcijama, čirevima želuca i upalom pluća.
Prema podacima Federal Reserve, dolarske novčanice obično cirkuliraju oko 6,6 godina, tako da ima puno mogućnosti za prikupljanje klica. Studija iz 2002. godine iz zrakoplovne baze Wright-Patterson u Ohiju testirala je 68 novčanica i otkrila da je 94% bilo kontaminirano bakterijama.
"Obično ljudi talože bakterije iz tri područja na tijelu - respiratorni sekret iz nosa i usta poput streptokoka, kožni organizmi poput stafilokoka i fekalne tvari. Kao društvo zapravo smo okupani izmetom", rekao je Tierno.
"Srećom po nas, nije sve patogeno, a mi imamo imunološki odgovor koji se pokušava boriti protiv infekcije", dodao je: "Uz to, potreban je određeni broj organizama da izazovu infekciju, koja varira ovisno o patogenu. Da bi tijelo bilo zaraženo salmonelom, trebali biste unijeti veliku količinu bakterija kako biste promijenili normalnu crijevnu floru, dok teoretski samo nekoliko virusnih čestica može dovesti do epizode norovirusa", objasnio je.
Dodao je da znanstvenici još uvijek proučavaju koronavirus kako bi vidjeli koliko je virusnih čestica općenito potrebno za prevladavanje imuniteta.
Tierno je također primijetio da je na papirnatim novčanicama pronašao više mikroba nego na kovanicama, piše Huff Post.
"Kovanice imaju metalne komponente poput nikla, bakra, srebra i cinka, od kojih neke mogu biti antimikrobne", objasnio je: "Dakle, na kovanicama novca naći ćete manje količine klica."