SRČANI udar jedan je od najsmrtonosnijih medicinskih događaja - posljedica prekida dotoka krvi u srce, koji može uzrokovati trajno oštećenje srčanog mišića ili smrt. Iako su neki čimbenici rizika, poput genetike, izvan naše kontrole, kardiolog dr. Mohammed Alo otkrio je da postoje četiri ključne promjene u načinu života koje svatko može usvojiti kako bi smanjio rizik od srčanog udara, piše Express.co.uk.
Govoreći u videu na TikToku, dr. Alo je nabrojao "glavne načine za sprječavanje srčanog udara" i objasnio kako ih jednostavno primijeniti u svakodnevnom životu: poboljšanje prehrane, prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine i redovitu tjelesnu aktivnost.
"Možete poboljšati svoju prehranu", poručio je dr. Alo, istaknuvši posebno prednosti mediteranske prehrane.
"Više voća i povrća, više topivih vlakana. Više ribe u prehrani. Više maslinovog ulja, pogotovo kada zasićene masti zamijenite maslinovim uljem", objasnio je.
Mediteranska prehrana, bogata zdravim mastima, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, povrćem i ribom, dokazano poboljšava zdravlje srca, smanjuje rizik od dijabetesa i demencije te pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine.
Pušenje je, prema riječima stručnjaka, jedan od najštetnijih čimbenika za zdravlje srca. Britanska zaklada za srce (BHF) upozorava da ta navika "ozbiljno povećava rizik od razvoja srčanih i krvožilnih bolesti". Prestanak pušenja smanjuje rizik od srčanog udara već unutar prvih godinu dana, a koristi se nastavljaju povećavati tijekom vremena.
Održavanje optimalne tjelesne težine ključno je za zdravlje srca, ističe dr. Alo. "Postignite težinu što bližu optimalnoj kako biste smanjili šanse za srčani udar", savjetuje.
Iako ne postoji univerzalni ideal, kalkulator indeksa tjelesne mase (BMI) može pomoći u procjeni zdravog raspona težine. Prekomjerna tjelesna masa dodatno opterećuje srce i povećava rizik od povišenog tlaka, kolesterola i dijabetesa, čimbenika koji često prethode srčanom udaru.
Redovita fizička aktivnost jedna je od najučinkovitijih obrana protiv srčanih bolesti. Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) preporučuje najmanje 150 minuta umjerene tjelovježbe tjedno, što uključuje brzu šetnju, vožnju bicikla, plivanje ili lagano trčanje.
"Sve su to stvari koje možete učiniti kako biste poboljšali svoje zdravlje i smanjili rizik unatoč vašoj genetici. Očito, ne možemo promijeniti vašu genetiku", zaključio je dr. Alo.
Stručnjaci napominju da bi svatko tko je zabrinut za svoje kardiovaskularno zdravlje trebao potražiti savjet liječnika, osobito ako već ima povišen tlak, kolesterol ili druge rizične čimbenike.