Prehrana ima ogroman utjecaj na rizik od kroničnih bolesti i kvalitetu života. Gostujući u emisiji Dhru Purohit Show, liječnik dr. Karan Rajan istaknuo je da je jedan nutrijent posebno važan za dug i zdrav život. "Ne trebate vlakna da biste preživjeli. Ali ako želite živjeti zdravije i dulje, onda ih trebate", istaknuo je.
Riječ je o prehrambenim vlaknima iz biljnih namirnica poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki. Vlakna se nalaze u brokuli, batatu, jabukama, bobičastom voću, crnom grahu, leći, zobenim pahuljicama, smeđoj riži i integralnom kruhu.
Dr. Rajan naglašava da postoji "obilje randomiziranih kontroliranih studija, sustavnih pregleda i meta-analiza o vlaknima i prebioticima" koje pokazuju koliko su učinkoviti "ne samo za zdravlje crijeva, nego za ljudsko zdravlje općenito - od zdravlja jetre, mozga i kognicije do zdravlja srca i dalje". Objašnjava i da vlakna i prebiotici potiču nastanak kratkolančanih masnih kiselina, koje su "snažni determinanti ljudskog zdravlja", prenosi Daily Express.
Prema dr. Rajanu, populacije koje jedu više vlakana u pravilu su zdravije: "Kad usporedite ljude s najvećim unosom vlakana i one s najmanjim, oni su zdraviji. Imaju bolje metaboličke profile i krvne nalaze." Dodaje da ljudi tehnički mogu živjeti i bez vlakana, ali da će se "kvaliteta života s vremenom pogoršati" te da se tako povećava rizik od raznih kroničnih bolesti, "ne samo tjelesnih nego i mentalnih".
Nacionalna zdravstvena služba (NHS) napominje i da odabir namirnica bogatih vlaknima pomaže da se duže osjećamo sitima, poboljšava probavu i može spriječiti zatvor: "Odabir hrane s vlaknima također nas čini sitijima, dok prehrana bogata vlaknima može pomoći probavi i spriječiti zatvor."
Preporuke liječnika podupire i NHS, koja upozorava da većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana. Ističu da je veći unos vlakana povezan s manjim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.
Smjernice vlade preporučuju oko 30 grama vlakana dnevno, dok odrasli u prosjeku pojedu oko 20 grama, pa NHS savjetuje da se češće biraju žitarice bogate vlaknima (poput zobenih pahuljica ili cjelovitih pahuljica), integralni ili višezrnati kruh, cjelovite žitarice poput smeđe riže i integralne tjestenine, krumpir s korom, mahunarke, puno povrća te voće, orašasti plodovi i sjemenke.