Društvene mreže posljednjih su godina postale glavni izvor informacija o prehrani za mnoge mlade ljude. No, zajedno s korisnim savjetima, internet je preplavljen i dezinformacijama, što često dovodi do zbunjenosti i nezdravih navika. Dijetetičarka Kylie Sakaida za The Post upozorava da su milenijalci i pripadnici generacije Z posebno izloženi tim utjecajima, unatoč iskrenoj želji da se hrane zdravo.
Prema njezinim riječima, čak 61 posto milenijalaca i 70 posto pripadnika generacije Z oslanja se na društvene mreže kada je riječ o prehrambenim savjetima. U nastavku donosimo šest najčešćih pogrešaka koje mladi čine, ali i konkretne savjete kako ih ispraviti.
Mnogi mladi danas vjeruju da zdrava prehrana mora izgledati kao s fotografije. Navikli su na sadržaje poput #ŠtoJedemUDanu, koji promoviraju vizualno savršene, često skupe i teško dostupne obroke. No, kako ističe Sakaida, prava hranjivost ne mora izgledati estetski privlačno. Najbolji obroci su oni koji nam daju energiju, zadovoljavaju nas i pomažu da se osjećamo snažno i stabilno, bez obzira na to kako izgledaju na tanjuru.
Trendovi poput "girl dinner", savjeta za zdravlje crijeva ili neobičnih recepata s namirnicama u trendu stvaraju dojam da se pravila prehrane neprestano mijenjaju. Sakaida savjetuje da se umjesto toga držimo provjerenih osnova. Ravnoteža proteina, vlakana, povrća i dovoljna količina vode važniji su od bilo kojeg viralnog savjeta.
Društvene mreže često promoviraju izazove poput detoksa i restriktivnih planova prehrane koji obećavaju brze rezultate. Iako mogu izgledati motivirajuće, takvi pristupi najčešće vode do iscrpljenosti i odustajanja. Pravi ključ zdravlja su dosljednost i male navike koje dugoročno čine razliku.
Sve više mladih preskače doručak ili zamjenjuje obroke kavom, vjerujući da time štede vrijeme ili pokazuju disciplinu. No, takvo ponašanje može utjecati na koncentraciju, raspoloženje i donošenje odluka. Redoviti i uravnoteženi obroci podupiru rad hormona, metabolizam, mentalne funkcije i emocionalnu ravnotežu.
Ideja da zdrav obrok mora biti domaći i svježe pripremljen od nule stvara pritisak, osobito kod onih koji balansiraju posao, obrazovanje i društveni život. Sakaida ističe da praktična rješenja, poput brzih obroka iz trgovine ili dostave, mogu biti jednako kvalitetna ako su dobro izbalansirana. Najvažnije je pronaći održiv način prehrane, bez osjećaja krivnje.
Hrana je postala sredstvo izražavanja i povezivanja, pa mnogi osjećaju pritisak da dijele obroke, restorane ili "zdrave" kupovine na mrežama. No, prehrana ne bi smjela biti nastup pred publikom, već način da se osjećamo dobro u vlastitom tijelu. Sakaida poručuje da je najvažnije kako se osjećamo u stvarnom životu, a ne kako nas drugi vide na internetu.