Auguste Lumière, jedan od legendarne braće Lumière, ostavio je neizbrisiv trag u povijesti filma i fotografije. Rođen u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća, Auguste je zajedno sa svojim mlađim bratom Louisom Lumièreom promijenio način na koji ljudi doživljavaju pokretne slike. Njihovi izumi otvorili su vrata modernoj kinematografiji i postavili temelje vizualne kulture kakvu danas poznajemo.
Auguste Marie Louis Nicolas Lumière rođen je 19. listopada 1862. godine u Besançonu, Francuska. Bio je najstariji sin Charles-Antoinea Lumièrea, slikara i fotografa, i Jeanne Joséphine Costille. Obitelj se uskoro preselila u Lyon, gdje je otac otvorio fotografski studio. Okružen svijetom kemikalija, svjetlosti i slika, Auguste je rano razvio zanimanje za tehničke i znanstvene inovacije.
Zajedno s Louisom, rođenim 1864. godine, pohađao je tehničku školu La Martinière u Lyonu. Tamo su stekli znanja iz mehanike i kemije koja će kasnije biti ključna za njihove izume.
Sredinom 1890-ih, braća Lumière usavršila su revolucionarni uređaj - kinematograf. Za razliku od tadašnjeg Kinetoscopea koji je omogućavao gledanje filmova samo jednoj osobi, njihov je aparat kombinirao kameru, kopirni stroj i projektor. Bio je lagan, prenosiv i jednostavan za uporabu. Patentirali su ga 1895. godine, a uskoro i javno predstavili.
Prva privatna projekcija održana je 22. ožujka 1895. u Parizu, dok je prva javna komercijalna projekcija uslijedila 28. prosinca iste godine u Salonu Indien du Grand Caféa. Među prikazanim filmovima bio je i legendarni "Radnici napuštaju tvornicu Lumière", a publika je ostala zadivljena "živim slikama".
Između 1895. i 1905. braća Lumière snimila su desetke kratkih filmova koji su prikazivali prizore iz svakodnevnog života - od obiteljskih doručaka do šaljivih scena poput "Zalijevača zalivenog" (L'Arroseur arrosé). Njihova filmska karavana ubrzo je obišla svijet: London, New York, Bombay i brojne druge gradove.
Iako njihovi radovi nisu bili prvi filmovi u tehničkom smislu, upravo je javna projekcija u Parizu označila početak kinematografije kao umjetnosti i industrije.
Osim filma, braća su značajno doprinijela razvoju fotografije u boji. Patentirali su Autochrome 1903. godine, a komercijalno ga lansirali 1907. - što je bio prvi uspješan postupak za izradu fotografija u boji dostupan široj javnosti. Njihova je tvrtka postala vodeći proizvođač fotografskih ploča u Europi.
Braća su također rano primijenila rendgenske zrake u Francuskoj, ubrzo nakon otkrića Wilhelma Conrada Röntgena 1895. godine, što je pomoglo razvoju medicinske dijagnostike.
Godine 1905. Auguste i Louis povukli su se iz filmske industrije, smatrajući da je film tek prolazna zanimacija. Posvetili su se fotografiji i znanstvenim istraživanjima. Auguste je preminuo 10. travnja 1954. u Lyonu u 91. godini, a Louis 6. lipnja 1948. u Bandolu.
Njihov rad nije ostao nezapažen: 1909. godine dodijeljena im je Elliott Cresson Medal Franklin Institutea, a njihov dom u Lyonu danas je Institut Lumière, muzej i centar filmske baštine.
Braća Lumière premostila su jaz između statične fotografije i pokretne slike, omogućivši masovnu distribuciju vizualnih sadržaja i postavljajući temelje suvremene filmske industrije. Iako su sami podcijenili budućnost filma, njihov je doprinos postao neizbrisiv dio kulturne povijesti. Augusteov život i rad podsjećaju nas da velika otkrića često nastaju iz radoznalosti, znanja i suradnje.