IAKO su se u potpunosti prepustili električnoj revoluciji, u Volvu su svjesni svih izazova koje prelazak na novi pogon znači.
Svima je jasno kako primjena električnog pogona u prijevozu ne donosi nulto zagađenje. Postoji problem proizvodnje i korištenja rijetkih metala te kasnijeg zbrinjavanja pojedinih dijelova. Električna energija koju koristi automobil dolazi iz više izvora, od kojih većina nema proizvodni proces s nultom emisijom.
U Volvu pritom ne sumnjaju kako je električna energija budućnost. Štoviše, jedni su od malobrojnih proizvođača koji su najavili potpisivanje deklaracije o nultoj emisiji za automobile do 2040. godine. Stoga mnogi vjeruju Volvu kad kaže da prema njegovoj studiji proizvodnja električnog automobila generira 70% više emisija od proizvodnje klasičnog automobila na fosilna goriva. Do tih podataka došli su uspoređivanjem proizvodnog procesa električnog C40 Recharge i klasičnog XC40. Pritom najveći teret emisija donosi proizvodnja baterija s udjelom od 30%.
Ali nije sve tako crno. Naime, kako eksploatacija automobila prolazi tako se mijenja njihov ugljični trag. Oni su u obzir uzeli životni vijek od 200.000 km i sve moguće troškove, od iskopa rijetkih metala do zbrinjavanja vozila.
U Volvu kažu da sve ovisi o tome kako će se proizvesti električna energija. Oni predviđaju tri scenarija, i to prosječni globalnu proizvodnju, za EU28 projiciranu balansiranu kombinaciju obnovljivih i regularnih izvora te u potpunosti obnovljive izvore energije.
Ako se koristi električna energija dobivena po slici svjetskog prosjeka, Volvo C40 Recharge će trebati prijeći 146.000 km dok se ne izjednači s benzinskim XC 40. Životni vijek zaključit će s 10% manjom emisijom.
Ako pak koristi električnu energiju prema EU28 balansiranoj strategiji, izjednačenje emisija ostvaruje već na 84.000 km, a na kraju ciklusa emisija je manja do 22%. Ako bi pak električni Volvo koristio struju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora energije, ugljični otisak bi bio izjednačen već nakon 47.000 km, a na kraju životnog vijeka duplo manji. Ovo je ujedno jasan pokazatelj koliko su električni automobili opterećeniji emisijom u proizvodnji, odnosno prije nego što prijeđu prvi metar.
U konačnici ugljični otisak benzinskog XC40 je 58 tona CO2, dok kod električnog varira od 27 do 54 tone.
Ova studija jasno govori kako električni automobili nisu zeleni. Međutim, ako se optimizira proizvodnja, posebno baterija te koriste obnovljivi izvori energije, automobili će imati manje emisijsko opterećenje.