Sadržaj nastao u suradnji s: A1 Hrvatska

“MA, MOJ Igor ima sad neku fazu. Kad god uđem, u sobi vlada tišina. Od njega ni glasa ni pokreta, samo tihi zvuk palca koji prelazi preko ekrana pametnog telefona, al' to su ti te godine”.

Iako je Igor u ovoj priči izmišljen lik, s ovakvim događajima vjerojatno se može poistovjetiti sve veći broj roditelja. Loša vijest je ta da možda i nije riječ o fazi, već o ozbiljnom problemu, ali dobra je ta da se pomoći može, ako se na vrijeme reagira. 

Roditelji misle da je to samo faza, tinejdžerski bunt ili potreba za privatnošću. No, upravo pretjerana tišina i povučenost mogu biti prvi znakovi ozbiljnog problema elektroničkog nasilja. Elektroničko nasilje nije novi fenomen, ali njegova rasprostranjenost u svijetu mladih danas je alarmantna. Djeca se često ne usude progovoriti o problemima jer ih je sram ili se boje reakcije roditelja i vršnjaka. No, postoje skriveni znakovi koji jasno mogu ukazati na to da nešto nije u redu. 

Čitajte znakove na vrijeme 

Promjene ponašanja prvi su i najjasniji signal upozorenja. Dijete koje je nekoć bilo otvoreno i veselo, odjednom postaje povučeno, razdražljivo ili čak agresivno. Nagli pad školskog uspjeha, nezainteresiranost za aktivnosti koje su ga nekad veselile, te intenzivno korištenje ili potpuno izbjegavanje tehnologije, mogu biti pokazatelji da dijete pati od elektroničkog nasilja.

Tehnologija, iako često koristan alat, u rukama nasilnika može postati oružje koje ostavlja duboke emocionalne ožiljke.

Ključno pitanje glasi kako prepoznati situaciju u kojoj dijete treba pomoć? Prije svega, važno je obratiti pažnju na detalje. Ako dijete naglo prestane koristiti uređaje ili pak postane opsesivno vezano uz njih, roditelji bi trebali zastati i zapitati se zašto. Pretjerano skrivanje ekrana, izbjegavanje razgovora o online aktivnostima ili nagli bijes kad se tema spomene, mogu biti jedni od znakova za uzbunu.

Upravo je to trenutak u kojem roditelj treba reagirati mirno, bez napada.

Prvi korak prema rješenju uvijek je razgovor. No, on mora biti iskren i smiren, bez osuđivanja ili okrivljavanja. Cilj je da dijete osjeti sigurnost, razumijevanje i podršku. Važno je dati do znanja da nije samo, da pomoć postoji te da problemi koje doživljava nisu sramotni ni bezizlazni. Roditelji bi trebali poticati dijete da dijeli svoje iskustvo, a zatim zajednički potražiti rješenje. 

Postupno razumijevanje 

Da bi se dijete otvorilo i počelo govoriti iskreno, mora osjećati siguran teren i u blizini roditelja. Kada se počne otvarati te počnete primjećivati jasan problem elektroničkog nasilja, dokumentiranje problema još je jedan važan korak.

Screenshot poruka, spremanje dokaznog materijala poput fotografija ili snimki razgovora, mogu biti ključni u slučaju potrebe za daljnjim djelovanjem ili prijavom nadležnim institucijama. Također, kontinuirano praćenje online aktivnosti djeteta može pomoći u pravovremenom prepoznavanju novih situacija koje bi mogle ugroziti njegovu sigurnost.

No, što učiniti ako dijete ne želi otvoreno razgovarati ili se povlači još dublje u sebe? Upravo tu nastupa kampanja Dječja posla, koju su pokrenuli A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet kroz edukativnu platformu Bolji online. Ova inicijativa prepoznala je izazov s kojim se roditelji suočavaju, a to je kako započeti razgovor o digitalnim rizicima s djecom na način koji je prirodan i nenametljiv.

U sklopu kampanje razvijene su kartice nazvane “Razgovor koji trebaš započeti”. Riječ je o jednostavnom alatu koji roditeljima pruža konkretna, svakodnevna pitanja kojima mogu otvoriti važan dijalog s djecom o njihovim online iskustvima i problemima.

Pitanja su osmislili psiholozi i sociolozi, stručnjaci Centra za sigurniji internet, kako bi roditeljima pružili pomoć u pravom trenutku. Kartice su dostupne za besplatno preuzimanje putem web platforme Bolji online. 

I brojke upućuju na problem

Upravo je nedostatak kvalitetne komunikacije u obiteljima često jedan od glavnih uzroka nesvjesnosti roditelja o problemima s kojima se njihova djeca suočavaju online. Prema istraživanju “deShame 2” iz 2024. godine, više od polovice roditelja rijetko ili nikada ne razgovara s djecom o online sigurnosti. Istovremeno, svaki treći roditelj nikada nije zabranio djetetu pristup neprimjerenom sadržaju.

Brojke iz prakse Centra za sigurniji internet pokazuju jasnu potrebu za promjenom takvog pristupa. Samo u 2024. godini Centar je putem anonimne linije primio čak 993 upita, što je povećanje od čak 200 posto u odnosu na prethodnu godinu. Roditelji se najčešće javljaju zbog dijeljenja fotografija, stvaranja lažnih profila, phishing prevara, hakiranja računa, te prijetnji i ucjena na platformama poput Robloxa.

Osobito zabrinjavaju slučajevi u kojima djeca sama dijele eksplicitne sadržaje, izložena pritiscima vršnjaka ili nepoznatih odraslih osoba. Istraživanja pokazuju kako je gotovo 40 posto srednjoškolaca primilo seksualno eksplicitne sadržaje online, dok ih je čak 10 posto priznalo slanje takvih sadržaja, nerijetko nepoznatim osobama.

Roditelj kao najvažniji oslonac 

Stručnjaci savjetuju da roditelji pristupe problemu ozbiljno i otvoreno. Nužno je razgovarati s djecom o važnosti zaštite privatnosti te o rizicima koje donosi dijeljenje osobnih sadržaja. Takvi razgovori trebaju biti redoviti, prirodni i uključeni u svakodnevnu obiteljsku komunikaciju.

Uloga roditelja, učitelja i stručnjaka ključna je u prevenciji i rješavanju problema elektroničkog nasilja. A1 Hrvatska i platforma Bolji online kroz kampanju Dječja posla omogućuju roditeljima i stručnjacima pristup kvalitetnim resursima, alatima i savjetima potrebnim za edukaciju djece o sigurnom i odgovornom korištenju interneta.

Kroz kontinuiranu edukaciju, međugeneracijsku suradnju i otvorenu komunikaciju moguće je smanjiti broj slučajeva elektroničkog nasilja. Bitno je da roditelji prepoznaju znakove, pristupe problemu ozbiljno i na vrijeme reagiraju kako bi spriječili ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje djece.

Digitalni svijet pruža mogućnosti, ali istovremeno krije rizike. Svaki roditelj treba biti svjestan svoje odgovornosti u zaštiti djece od opasnosti koje vrebaju iza zaslona. Zato je važno biti podrška, pratiti promjene i ne zatvarati oči pred znakovima koje djeca šalju.

Njihov poziv u pomoć često dolazi upravo u trenucima kad se čini da je sve u redu, a zaboravlja se da s pametnim telefonima imaju svijet na dlanu koji nije uvijek siguran.

Sponzorirani sadržaj donose Index i A1 Hrvatska u skladu s najvišim profesionalnim standardima.