ZAŽUTILA su se polja u sjevernoj Hrvatskoj.

Na poljima u Murskom Središću procvao je suncokret. Fotografi Pixsella snimili su prekrasne prizore koje možete pogledati u našoj galeriji.

Zanimljivosti o suncokretu

Suncokret potječe iz Sjeverne Amerike, gdje su ga domorodačka plemena počela uzgajati prije više od 4500 godina. U Europu je stigao u 16. stoljeću zahvaljujući španjolskim istraživačima, a ubrzo je postao nezaobilazan dio krajolika i prehrane mnogih naroda.

Jedna od najpoznatijih osobina suncokreta je heliotropizam – sposobnost mladih cvjetova da prate Sunce tijekom dana. Pupoljci se ujutro okreću prema istoku, a zatim prate Sunce sve do zalaska, vraćajući se ponovno na istok preko noći. Ova se pojava objašnjava unutarnjim biološkim satom biljke. Kad cvijet u potpunosti sazrije, prestaje se okretati i ostaje trajno usmjeren prema istoku, što pomaže privlačenju oprašivača jer cvijet brže upija toplinu jutarnjeg sunca.

Zanimljivo je i to da ono što doživljavamo kao jedan veliki cvijet zapravo čini tisuće sitnih cvjetova – tzv. disk floreta – koji su raspoređeni u savršeno geometrijskim spiralama. Te spirale često slijede Fibonaccijev niz (34, 55, 89…), što omogućuje optimalno raspoređivanje sjemenki unutar cvjetne glavice. Ova prirodna efikasnost izaziva divljenje znanstvenika i matematičara.

Jako visoka biljka

Suncokret je ujedno i rekordno visoka biljka. Najviši zabilježeni primjerak narastao je čak 9.17 metara – rekord postavljen u Njemačkoj 2015. godine. Ipak, unutar roda Helianthus postoji više od 60 poznatih vrsta i bezbroj kultivara – od minijaturnih varijanti koje jedva prelaze pola metra, do divova koji nadmašuju prosječnog čovjeka.

No, suncokret nije samo ukrasna biljka. Njegova je uloga iznimno korisna – i za prehranu i za okoliš. Sjeme suncokreta bogato je hranjivim tvarima i koristi se za proizvodnju ulja koje po kvaliteti može konkurirati i maslinovom. Cvjetovi se upotrebljavaju za dobivanje prirodnih boja, lišće i stabljike kao stočna hrana, a biljka se sve češće koristi i u fitoremedijaciji – procesu pročišćavanja tla. Zahvaljujući dubokom korijenskom sustavu, suncokret ima sposobnost apsorbiranja teških metala i otrovnih tvari, a nakon nesreća u Černobilu i Fukušimi korišten je za izvlačenje radioaktivnih čestica iz tla.

I sam način razmnožavanja suncokreta je zanimljiv. Iako privlači pčele i druge oprašivače, sposoban je i za samoprašivanje – stigma se može saviti i doći u kontakt s vlastitim peludom, čime se osigurava nastavak vrste i u manje povoljnim uvjetima.